U Hrvatskoj se 2012. godine povećala ukupna potrošnja lijekova za 3,6 posto u odnosu na 2011. godinu, što je porast u skladu s tempom potrošnje od 2005. godine do danas. Istodobno, financijski podaci govore o tek minimalnom povećanju potrošnje lijekova u kunama – za samo 0,13 posto. Taj mali rast financijske potrošnje manji je od prosječnog rasta u posljednjih šest godina, pokazuju podaci iz Izvješća o prometu lijekova u Hrvatskoj u 2012. godini koje je objavila Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
Skupe kliničke studije
– Potrošnja lijekova u Hrvatskoj stalno raste. U posljednjih pet godina prosječno godišnje povećanje potrošnje iznosilo je oko 6 posto u DDD/1000/dan, odnosno 5 posto u kunama. Porast potrošnje u 2012. u odnosu na godinu prije manji je od prosječnog godišnjeg povećanja, a razlozi za manje povećanje potrošnje u odnosu na prethodne godine djelomično mogu potražiti u većem broju dostupnih generičkih lijekova, koji su jeftiniji od izvornih, te u kontroli primjerenog propisivanja – kaže doc. dr. sc. Pero Draganić, dr. med., glavni savjetnik za sigurnu primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u HALMED-u.
Dr. Draganić ističe da su generički lijekovi isti kao i izvorni, no razlika u cijeni proizlazi iz toga što proizvođači generičkih lijekova nisu obavezni provesti dugotrajne i skupe kliničke i nekliničke studije, nego samo istraživanja kojima dokazuju da je njihov lijek istovrstan izvornom.
– Niže cijene generičkih lijekova u usporedbi s izvornim lijekovima nikako ne ukazuju na razliku u kakvoći, djelotvornosti i sigurnosti primjene. Naime, generički lijek mora biti jednak referentnom izvornom lijeku i u terapijskom smislu među njima nema razlike jer djeluju na isti način, istom brzinom i učinkovitošću – pojašnjava.
Muče nas i hormoni
Inače, ukupna potrošnja lijekova iskazana je brojem definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika na dan te s ukupnim iznosom u kunama prema veleprodajnim cijenama. Tako su lijekovi koji su se najviše trošili, mjereno u dnevnim dozama, pripravci koji djeluju na kardiovaskularni sustav te oni koji djeluju na živčani sustav, a slijede pripravci s učinkom na probavni sustav.
Značajnije od godišnjeg prosjeka trošilo se pripravaka koji djeluju na krv i krvotvorne organe (26%), pripravaka za liječenje zloćudnih bolesti (15%) te sustavnih hormonskih pripravaka (7%).
