Međimurski pčelari ovih su dana zaokupljeni poslom, jer u toku je bagremova paša pčela. Iako stabla bagrema obiluju cvjetovima koje pčele marljivo obilaze, situacija nije idilična

 Proljetni mrazevi uništili su dio cvjetnih pupoljaka, a višednevne kiše otežavale pčelarima radove u pčelinjaku. Stoga će ove godine bagremovog meda biti manje nego lani.

MEĐIMURSKI PČELARI Ove godine manje bagremovog meda

Fotogalerija

U pčelinjaku Nenada Režeka iz Čukovca ovih je dana živo. Pčele obilaze rascvjetana stabla bagrema, odnosno agacije kako je Međimurci zovu. No ovim iskusnim pčelarima jasno je da će bagremova paša ove godine biti slaba. Razloga je više.

- Prvo kad je krenulo, a nama sezona počinje prvog travnja, tu nismo odmah mogli unutra radi lošeg vremena i to se odužilo, leglo nije krenulo na vrijeme, pojašnjava Režek.

- Sigurno bude manje bagrema nego prošle godine. Problem je bilo i to kišno vrijeme. Pčele su krenule u rojni nagon, dosta ih se i tu izrojilo, ali te ne budu donesle bagrema, rekao je Mladen Punek, pčelar iz Preloga.

Nenadu i Mladenu koji košnice ne sele po Hrvatskoj, upravo je bagremova paša najvažnija u godini. 

- Kao što je kolega rekao, problem je bio početkom četvrtog mjeseca mraz koji je oštetio bagremove pupove, dodaje Punek.

- Vele pčelari da je možda svake osme godine u biti dobra bagremova paša, objašnjava Režek.

Bagremov med je uz cvjetni, najprodavaniji u ovom dijelu zemlje. 

- Da, to će se osjetiti, jer ljudi tu u Međimurju dosta bagrem kupuju, nadam se da bude dosta za kupce na malo, a na veliko ga nećemo ni prodavati, kaže Punek.

Nenadovu petogodišnju kćer Miju ti problemi ne muče, jer za nju će meda uvijek biti. 

- Sladak je i volim ga jesti, rekla je Mia Režek.

Kako bi pčele u prirodi pronalazile što više hrane, međimurski pčelari sve češće i sami na poljoprivrednim površinama siju medonosne biljke heljdu i faceliju.