Vijesti / Društvo
Društvo
Ljubomir Kerekeš predložen je za Nagradu za životno djelo, evo obrazloženja
Kerekesh teatar

nagrade grada varaždina

Ljubomir Kerekeš predložen je za Nagradu za životno djelo, evo obrazloženja

Nagradu će primiti na Dan Grada Varaždina, 6. prosinca.

Na 32. sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina sutra će biti i točka Prijedlog odluke o dodjeli javnih priznanja Grada Varaždina u 2020. godini. Među brojnim kandidatima za više nagrada i priznanja nalazi se i ime poznatog varaždinskog glumca Ljubomira Kerekeša.

On je nominiran za Nagradu za životno djelo za 'za izvanredna dostignuća na polju dramskih umjetnosti, promicanje kajkavskog jezika, razvoj kazališnih institucija i humanitarni rad'.

Nagradu će primiti na Dan Grada Varaždina, 6. prosinca.

U nastavku donosimo detaljno obrazloženje prijedloga odluke.

Ljubomir Kerekeš rođen je u Varaždinu 1960. godine. Započeo je karijeru dramskog glumca u varaždinskom kazalištu, gdje je bio u stalnom angažmanu od 1980-1994. godine. Nakon kraćeg angažmana u Satiričkom kazalištu Kerempuh (1994-1996.), od 1996. do 2014. djeluje kao stalni član Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, gdje je stekao status prvaka Drame. Od listopada 2014. ponovo je u angažmanu u HNK u Varaždinu, a 2015. godine odlukom Ministarstva kulture RH dobiva status Nacionalnog prvaka drame. U kazalištu je do sada glumio u 111 premijernih predstava i ostvario preko 130 uloga u klasičnom i kajkavskom repertoaru.

Tijekom svog neprekidnog 40. godišnjeg kazališnog umjetničkog rada igrao je mahom
velike ili glavne uloge u djelima slijedećih (domaćih) autora: M. Držić (Dundo Maroje,
Niko), T. Brezovački (Matijaš grabancijaš dijak, Hanzl; Sveti Aleksi, Favorin), A. Šenoa
(Ljubica, Đuro Radić), K.S. Gjalski (U noći, Krešimir Kačić),T. Strozzi (Zrinski, Car
Leopold), J. Polić-Kamov (Čovječanstvo, Ljubo Maras), U. Donadini (Gogoljeva smrt, Krist), A. Cesarec (Sin domovine, Ante Rakijaš), M. Krleža (Povratak Filipa Latinovitza, Filip; Kraljevo, Štijef; U agoniji, Križovec, Gospoda Glembajevi, Ignjat Glembaj, Balade Petrice Kerempuha, ), S. Kolar (Svoga tela gospodar, Jakob Pavunčec), R. Marinković (U znaku vage-Prah, Antun), I. Supek (Lutrija imperatora Augustusa, Henrik), I. Brešan (Nečastivi na filozofskom fakultetu, Boltek, Blažek, Miško; Nihilist iz Vele Mlake, Miki Zulum), I. Bakmaz (Na kućnoj njezi, Agapit, Nikula; Vjerodostojni doživljaji sa psima, Vučko), S. Šnajder (Hrvatski Faust, Župetić, Kerfogec; Dumanske tišine, Dživo Bedecchi, Plakir; Kod bijelog labuda, Kovalenko), B. Senker (Pinta nova, Adam baron Szmesko), D. Jelačić Bužimski (Svjetlo za insekte, Poštar; Osvajanje kazališta, Mrav Tang; Ponoćna igra, Jakov/Vidrić), N. Škrabe (Idu svat, mlade ni, Frenk Galović; Za kunu nade, Ilija Đogić), B. Radaković (Dobrodošli u plavi pakao, Čuba; Kaj sad?, Josip; Breza, Tomo Labudan), H. Hitrec (Doživljaji dobrog pisca Hašeka, Jaroslav Hašek) i drugih.

Iz repertoara starije i novije k l a s i k e spomenimo: W. Shakespeare (Komedija zabluda, Dromio iz Sirakuze; Mnogo vike ni za što/Puno larme a za ništ, Benedikt; Hamlet, Hamlet; San Ivanjske noći, Frula), M. de Cervantes (Glumište čudesa, Vojni intendant), Moliere (Georges Dandin, Colin; Ilija Kulaš, Grabo; Mizantrop, Alceste; Gospon doktor vinski Opatovinski, Gerontec), C. Goldoni (Trilogija o ljetovanju, Leonardo), F. Schiller (Razbojnici, Daniel), H. Kleist (Amfitrion, Sosija), F. M. Dostojevski (Zločin i kazna, Raskoljnikov; Braća Karamazovi, Aleksej F. Karamazov, Krist; Bjesovi, Kapetan Lebjaktin), A. Jarry (Kralj Ubu, Tata Ubu), G. Feydeau (Skandal u hotelu Pigale, Mathieu), A.P. Čehov (Višnjik, Jaša, Epihodov), H. Hofmannstahl (Jedermann iliti Vsakovič, Vsakovič/Jedermann), P. Müller (Tužna je nedjelja, Seress), L. Pirandello (Henrik IV, Henrik IV), Öden von Horvat (Kazimir i Karolina, Schürzinger; Don Juan se vraća iz rata, Don Juan, Hotel Bellevue, Strasser), J. Anouilh (Becket, Kardinal), R. Šeligo (Svadba, Shizofrenik), A. Hieng (Burleska o Grku, Cargana, Dominikanac, Agent Svetog Oficija), F. Arrabal (Piknik na bojištu, Zapo), M. Bulgakov (Von Lamot od Mača/Don Quijote, Stanko Paska/Sancho Panza), G. Büchner (Dantonova smrt, Legendre), S. Mrozek (Tango, Artur), F. X. Kroetz (Štajga, Franz).

Surađivao je sa svim značajnijim hrvatskim kazališnim r e d a t e l j i m a: npr., G. Paro, V. Gerić, T. Durbešić, J. Juvančić, P. Veček, I. Kunčević, M. Međimorec, I. Boban, M. Sršen, Ž. Mesarić, B. Baletić, O. Prohić, D. Mađarić, R. Raponja, N. Delmestre i dr. Surađivao je i sa stranim redateljima: V. V. Sečin, M. Frisch, J. Kica, H. Popescu, H. Heyne i V. Taufer i dr. Za svoj veliki repertoar uloga dobitnik je najuglednijih nagrada i priznanja hrvatskog glumišta (čak 30!). Ističemo značajnije: Nagrada Hrvatskog društva dramskih umjetnika za najbolju mušku ulogu godine; za ulogu Hašeka u predstavi Doživljaji dobrog pisca Hašeka, u režiji Tomislava Durbešića, 1989; Nagrada Vladimir Nazor za 1994., koja je dodijeljena kolektivu predstave Puno larme a za ništ/Mnogo vike ni za što .W Shakespearea, u režiji Vladimira Gerića, a u kojoj je igrao glavnu ulogu Benedikta; Nagrada Vladimir Nazor za 1996., ulogu Jedermanna u predstavi Vsakovič iliti Jedermann, u režiji Georgija Para; Nagrada hrvatskog glumišta za glavnu mušku ulogu Jedermann, 1996; Nagrada hrvatskog glumišta za najbolje glumačko ostvarenje, ulogu Aleksa u filmu Kako je počeo rat na mom otoku, 1996; Nagrada Marul na Marulićevim danima u Splitu 1996. za najbolje glumačko ostvarenje, uloga Štijefa u predstavi Kraljevo,M. Krleže, HNK u Varaždinu, u režiji Borne Baletića; nagrada Marul 2010. za istu ulogu (!) u predstavi Kraljevo, HNK u Zagrebu, u režiji Ozrena Prohića; Nagrada Orlando na Dubrovačkim ljetnim igrama za ulogu Henrik IV u predstavi Henrik IV, L. Pirandella, u režiji Nenni Delmestre, 2000; pet puta dobitnik je nagrade Zlatni smijeh na Danima satire, nekoliko nagrada na Festivalu glumca, dvije nagrade Gumbek na Gumbekovim danima, dvije nagrade Zlatni lav na festivalu u Umagu i još nekoliko nagrada na kazališnim festivalima.

Dobitnik je odlikovanja Predsjednika RH Red Danice hrvatske s likom Marka
Marulića, Nagrade Varaždinske županije za doprinos ugledu i promociji Varaždinske
županije u zemlji i svijetu, Plakete grada Pregrade i Medalje grada Varaždina.
Ljubomir Kerekeš je odigrao uloge u više od dvadeset filmova, među kojima se
posebno ističu one u filmovima Kako je počeo rat na mom otoku, Bogorodica i Snivaj zlato moje. Glumio je u brojnim serijama i dramama na TV. Osim što nastupa u kazalištu, na filmu i televiziji, dulji niz godina sinkronizira dugometražne animirane filmove za Pixar, Walt Disney i druge velike produkcijske kuće.

Napisao je više dramskih tekstova (Povratak ratnika, Skupština, Debitanti, Ufuraj se i
pukni, Ljubaf, Grimmix, Pokopaj me nježno, Pod hitno na hitnu) a bavi se i režijom. Na
primjer, režirao je i adaptirao tekst za monodramu Dimnjačar Mirka Keleka, koju je od 1992. do danas odigrao preko tisuću puta. Komedija Povratak ratnika prevedena je na češki jezik pod nazivom Navrat bojovnika aneb Švejk po balkansku, a 2013. objavljena je u knjizi Sanje Nikčević Antologija hrvatske ratne drame.

Dobrotvor je Matice Hrvatske Zaprešić i član varaždinskog Lions kluba od osnutka
1998. godine. Inicijator je, idejni začetnik i voditelj kulturne manifestacije Tjedan smijeha u Varaždinu i Varaždinskoj županiji te ljetnog kazališnog programa na Špancirfestu, kao i Ljeta na Aquacityju. Od 2014. godine je izvršni producent projekata umjetničke organizacije Kerekesh teatar te je kao redatelj i jedan od producenata u kolovozu 2018. godine režirao i snimio prvi dugometražni igrani film na području Varaždina i Varaždinske županije 'Ufuraj se i pukni'. Film je u kinima diljem cijele Hrvatske i inozemstva pogledalo više od 20 tisuća ljudi.

Pročitajte i ovo
Najgledanija galerija
Izdvojeno

Reci što misliš!