Ilegalna gradnja uz rijeku Dravu je došla „na tapetu”. Ruši se, ili je već srušeno, svih 29 bespravnih objekata u prvoj rundi akcije kod Gornjeg Kuršanca. No što se događa s rijekom Murom?
Naime, i Mura, ta „europska Amazona”, dio je zaštićenog područja unutar Regionalnog parka Mura-Drava te ekološke mreže Natura 2000. I u njezinom se pojasu nalaze brojni bespravni objekti.
Poslali smo upit Državnom inspektoratu RH koji nam je dosad (nešto) odgovarao po pitanju rušenja kod Drave. Upitali smo: „Kakva je situacija uz rijeku Muru? Jesu li i tamo provođeni inspekcijski nadzori? Ukoliko jesu, koliko je nezakonito izgrađenih građevina detektirano? Je li i tamo u planu postupak uklanjanja?”
Barem stotinu
Prvi upit poslali smo 11. svibnja, a drugi 15. svibnja. Nažalost, do zaključenja ovoga broja lista Međimurje nismo primili odgovor. Ono što zna s nama je podijelio Velimir Bašek, glavni čuvar prirode u Međimurskoj prirodi – Javnoj ustanovi za zaštitu prirode. Počeo je „od kraja”:
– Tijekom 2010. godine izvršen je nadzor Značajnog krajobraza rijeke Mure; regionalni park tada još nije bio proglašen. Cilj je bio utvrditi broj ilegalno izgrađenih objekata na području uz rijeku Muru. Tada je utvrđeno 140 objekata sa sumnjom u njihovu legalnost. Od vlasnika je zatraženo očitovanje o statusu objekata. Na objektima su ostavljene obavijesti te je Javnoj ustanovi stiglo sedamnaest očitovanja. Bila su to četiri rješenja o utvrđenim uvjetima uređenja prostora za gradnju pčelinjaka, pet potvrda da je vlasnik član udruge pčelara Agacija, sedam pisanih neformalnih očitovanja o vlasništvu i jedno rješenje o uknjižbi prava vlasništva – kaže Bašek.
I oni čekaju…
Kada su izuzeti pčelinjaci, legalni objekti i objekti javne namjene, poput ribičkih domova, popis od stotinjak ilegalno sagrađenih objekata, s njihovim lokacijama, dimenzijama i fotografijama, „dostavljen je građevinskoj inspekciji na daljnje postupanje i nadležnom upravnom odjelu u Međimurskoj županiji”.
– U narednim godinama dio predmetnih zgrada je legaliziran. Nekoliko objekata uklonili su vlasnici, no veći broj je i danas u statusu ilegalno izgrađenih zgrada. Iako smo od građevinske inspekcije u nekoliko navrata tražili informacije o statusu prijavljenih objekata, službenim putem ti podaci nikad nisu dostavljeni Javnoj ustanovi. Pretpostavljamo da je u međuvremenu izgrađen i određeni broj novih objekata, no nemamo službenih saznanja koliki je taj broj – odgovorio nam je prilično detaljno Velimir Bašek.
Preuzeto iz lista Međimurje, br. 3709
