Kada svibanj još jednom pokaže zube i jutra postanu hladnija, stariji ljudi spominju zmržjene svece
U danima od 11. do 15. svibnja pučka predaja spominje svetog Mamerta, sv. Pankracija, sv. Servacija, sv. Bonifacija i sv. Sofiju iz katoličkog kalendara, uz koje se vežu posljednje proljetne hladnoće i mogući jutarnji mrazovi.
To je vrijeme u kojem se ništa ne sadi na otvorenom budući da se vjerovalo da je vrijeme stabilno tek nakon svete Sofije, stoga su mnogi svoje radove u vrtu uvijek planirali prema ovim datumima.
Ove je godine prognoza bila točna, upravo u vrijeme ledenih svetaca temperature su se spustile i zapuhao je hladan vjetar. Znaju li naši sugrađani što su točno zmržjeni sveci?
Gordana Špoljarić iz Nedelišća
Smrznuti sveci, tak su ljudi negda rekli, ne znam zašto, ali vidim da se povijest ponavlja. Uvijek je to bilo vezano uz vrijeme u svibnju, to je doba kada se još uvijek očekuju jutarnji mrazovi.
Mlade sadnice, pogotovo paprika i paradajz, osjetljivi su na mraz i u to vrijeme smrznutih svetaca se ne sade vani. Prema tome se ljudi obično vode kod sadnje biljaka. Ja se nisam pa mi je smrzlo, riskirala sam, ali iz godine u godinu je tako kako su stariji pričali.
Anđelino Tuskar iz Strahoninca
Koliko sam imal čuti, radi se o četiri sveca koje ljudi ovdje zovu zmržjenci. Vjerovanje potječe još valjda iz rimskog doba kada su se ti sveci smrzli. Posljednja je Sofija, ovdje je zovu Žofa.
Postoji neka priča da se ona popišala na kuhaču, ali čovjek koji mi je to rekao nije točno znao zašto (smijeh). Vrijeme zmržjencih je doba posljednjih proljetnih mrazeva. Imam i ja vrt o kojem brinem i zato sam ovih dana pratio prognozu da čujem što nas očekuje.
Valentina Blažeka iz Čehovca
Ne znam baš puno o zmržjenim svecima. Nisam sigurna koliko ih ima i kako se zovu, ali čula sam da ljudi govore o njima, pogotovo oni stariji.
Koliko sam od njih čula, to je upravo ovo promjenjivo vrijeme na proljeće koje utječe na poljoprivredu. U tjednu kada su ti sveci osjetljive mlade biljke ne smiju se saditi vani jer dolazi do naglog zahlađenja i pojave kasnog mraza. Koliko mi je poznato, čeka se posljednja, sv. Sofija, i nakon toga se sadi.
Mirjana Vincetić iz Mihovljana
Pamtim priče svojih roditelja koji su znali govoriti o zmržjenim svecima i mrazu. Pa i u srpnju u vrijeme žetvi postoji sv. Ilija i tada je uvijek padala tuča pa se pazilo da se posao obavi prije toga datuma. Bilo je još takvih predaja, otac je zimi znao govoriti da treba vidjeti hoće li medvjed dalje kopati grabu.
Ako dalje kopa, to bi onda pokazalo da će zima potrajati i da će i dalje biti niske temperature. A kad se sprema nevrijeme, kaže se da ide z babjega kota.
Dragutin Horvat iz Čakovca
Ledeni sveci su povezani s kršćanskim kalendarom i poljoprivrednom sadnjom, a u narodnoj predaji to je doba posljednjih proljetnih mrazova. Posljednja je Sofija ili Žofa, kak velimo mi Međimurci.
Poslije 15. svibnja očekivalo se toplo vrijeme. No ja sam laik, nemam vrt, živim u gradu u stanu, kao grof. Tu mi kose travu, sade cvijeće, kaj mi fali? Meni je svejedno hoće li biti toplo ili hladno vrijeme ili mraz. Ja sam padobranac, ali glavno da imam canjke.
Karolina Žaklina Bedić iz Čakovca
Baka i deda imali su dvestodvajst trsi v Pleškovcu, vrta i velku vikendicu. To smo sad prodali, sam bog kaj jesmo. Sjećam se priča o ledenim svecima, onda su navek gorice bile pofurene od mraza.
Moj deda Florijan se znal navek jako srditi, navek je gorice mraz potukel i zato je bil manji prihod. Još kao dijete sam slušala o tome i vidjela sam da je stvarno tako kako je pričao. A baki je brinula o vrtu koji nas je prehranjivao, uvijek je pazila u ovo vrijeme.
*Preuzeto iz lista Međimurje, br. 3708
