O problematici divljih odlagališta smeća i neplaćanja računa unutar romske zajednice pričali smo s Elvisom Kraljom, zamjenikom župana iz redova romske nacionalne manjine
Jučerašnji HRT-ov prilog o smeću u Pribislavcu te o nakupljenim dugovima žitelja romskog naselja izazvao je pravu buru komentara.
Prilog, koji je emitiran u Regionalnom dnevniku, prikazao je problematiku gomilanja smeća u romskom naselju kod Pribislavca jer stanovnici ne plaćaju račune za odvoz otpada.
Zamjenik načelnika Općine Pribislavec iz redova romske nacionalne manjine Rajko Kovačić naveo je kako dug za odvoz otpada iznosi 9.000 eura, no i kako se dogovorilo obročno plaćanje duga. Stanovnik romskog naselja koji je stao pred HRT-ovu kameru je pak tvrdio kako ne plaća račune jer je siromašan i nezaposlen.
Sizifov posao
O ovoj smo problematici pisali više puta – samo se onda pisalo o Kotoribi. Stanovnici romskog naselja kod Kotoribe nisu plaćali račune za odvoz otpada, a Gradsko komunalno poduzeće Pre-kom iz Preloga odbilo je prikupljati otpad dok se ne podmire računi.
Predstavnici romskog naselja tada su na Vijeću za prevenciju predložili oprost dugova, sanaciju divljeg odlagališta koje je nastalo jer su stanovnici naselja nekamo morali bacati smeće i “čist početak”, no predstavnici Pre-koma su ih odbili navodeći kako su se već dugovi praštali, a stanovnici su nastavili s neplaćanjem računa.
Što se pak Podturna tiče, u romskom naselju Lončarevo događaju se slični problemi – gomilaju se hrpe smeća, nastaju divlje deponije koje ugrožavaju prirodu, ljude, ali i promet jer su uz samu cestu, a Općina uz pomoć vlastitih sredstava i onih od Fonda za zaštitu okoliša sanira divlja odlagališta smeća, sve na račun poreznih obveznika.
Neko vrijeme bude mir, a onda se opet počinje množiti smeće i problemi, a cijela se priča vraća na početak.
Vrtimo se u krug
“Što se tiče tih divljih deponija, unatrag nekoliko godina uložili smo značajna sredstva, nekih 30 milijuna kuna, ali očito se vrtimo u krug jer neprestano dolazi novo smeće”, rekao je zamjenik župana Međimurske županije iz redova romske nacionalne manjine, Elvis Kralj za HRT o problematici gomilanja smeća u Pribislavcu.
O ovoj smo problematici danas detaljnije razgovarali sa zamjenikom župana iz redova romske nacionalne manjine.
“Meni je drago što smo i medijski pokrenuli tu priču oko ove problematike. Ja sam, naime, obavio više razgovora i s direktorima komunalnih poduzeća, pa i s Međimurskim vodama zbog dugovanja.
No na neki način taj razgovor je tekao tako da su oni tražili od mene nekakav utjecaj prema romskoj zajednici, da ja njih nagovorim, uvjerim da počnu plaćati svoje račune. Preko noći jedan čovjek ne može riješiti probleme koji su se desetljećima nakupljali ili uvjeriti nekoga da počne plaćati svoje račune. U ovu problematiku se moraju uključiti sve strane i sve institucije.
Drago mi je ipak da su se preko medija i u komentarima naši Romi počeli oko toga interesirati i razgovarati.
Sad razgovaraju i unutar svojih naselja i mislim da će doći do nekakvih pomaka. Ali, s druge strane, nezadovoljan sam time što nema većeg uključivanja institucija u taj problem”, rekao nam je Kralj.
Institucije zakazale
Detaljnjije je pojasnio: “Ne može se dogoditi to da, primjerice, netko drži smeće na svojem dvorištu, a da komunalni redar ne odradi svoj posao kako treba. Ili ako komunalni redar ima dojavu da je netko bacio smeće, a da ga se adekvatno zbog toga ne kazni.
Državni inspektorat bi također morao biti više nazočan na terenu. I ne samo na terenu, nego i unutar tih koncesionara koji provode posao zbrinjavanja smeća. Jer ja se apsolutno ne slažem da koncesionar donese odluku da se za više od 300 romskih obitelji onemogući odvoz smeća, ne pitajući se pritom kamo će oni s tim smećem, gdje će to smeće završiti.
Znate gdje će to smeće završiti – u šumarcima, u jarcima, u rijekama, u potocima, u Paragu tamo iza novoizgrađenog nasipa koji zbog smeća svakim danom erodira i dovodi u opasnost kompletno romsko naselje Parag s 3000 stanovnika.”
Prijedlozi rješenja odbijeni
No, Kralj ne vidi samo probleme, već i priliku za poboljšanjem i rješenjem barem dijela situacije. Ipak, smatra da se bori s vjetrenjačama:
“Predložio sam puno dobrih načina kako možemo funkcionirati po pitanju zbrinjavanja otpada koji nastaje u romskim naseljima.
Ali smatram da sam bio neshvaćen, jer se sav taj posao oko zbrinjavanja otpada svodi na nekakav kapitalni prihod, a ne na onaj ishod koji želimo postići – da naselja budu čista i da je svako smeće na adekvatan način zbrinuto.
Predlagao sam i da se Romima smanji cijena odvoza smeća na prihvatljivu cijenu sve dok se ne postigne nekakva navika plaćanja i briga za okoliš. Odbili su me jer oni traže da Romi plate svoje dugove, kako komunalna poduzeća i druge institucije ne bi imali poslovanje u minusu.
Koncesionari jesu sami pristali da se u više rata može otplatiti nastali dug. Ali kao trajnije rješenje opet insistiram da se Romima umanji cijena odvoza smeća.
Zatražio sam i razgovor kod potpredsjednika Vlade Davora Božinovića o voucherima za pomoć pri plaćanju energenata. Predložit ću da Vlada promijeni tu odluku da se tim istim voucherom može platiti i voda i struja i odvoz smeća.”
Romi nisu jedini koji moraju preuzeti odgovornost, ali bez njih nema rješenja. No jednako tako – institucije i komunalna poduzeća ne smiju zatvarati oči i prebacivati problem s jednih na druge.
Jer dok se svi prepucavaju oko računa, šumarci i jarci pune se smećem, a krug se samo nastavlja. Vrijeme je da se prekine začarani krug – romska zajednica i institucije moraju sjesti za isti stol i početi rješavati problem zajedno. Cilj je ipak isti.
