Svjetski dan sladoleda slavi se svake treće nedjelje u srpnju. Evo kako je ova ledena slastica prošla put od careva i dvorova do kioska na uglu i srca generacija
Svaki ozbiljan desert zaslužuje svoj praznik, ali rijetki ga zaista i dobiju. Svjetski dan sladoleda, koji se obilježava svake treće nedjelje u srpnju, postoji zahvaljujući američkom predsjedniku Ronaldu Reaganu.
Godine 1984., Reagan je odlučio posvetiti jedan dan u godini ovoj ledenoj poslastici – i tako započeti tradiciju koja traje i danas.
Ideja možda zvuči jednostavno, ali u stvarnosti je mnogo više od toga. Sladoled nije samo desert. Kuglica vanilije u kornetu često je više od hrane – to je trenutak. Sjećanje. Miris ljeta. Komadić djetinjstva zamrznut u vremenu.
Povijest sladoleda: od dvora do kvartovskih kioska
Put sladoleda kroz povijest započeo je tisućama godina unatrag. U drevnoj Kini carevi su u ljetnim danima uživali u mješavini snijega i voća.
Rimljani su ledene blokove donosili iz planina, a renesansna Italija pretvorila je sladoled u umjetnost. No, kod nas je njegova prava priča započela 1958. godine – i to u zagrebačkom kvartu Peščenica.
Tada je Ledo proizveo svoju prvu sladolednu zvijezdu – Snjeguljicu. S jednostavnom recepturom – vanilija i čokoladni preljev – osvojila je srca i postala simbol jednog doba.
Sladoledi s karakterom: Snjeguljica, Kornet, Silk Milk i Njofra
Nakon Snjeguljice uslijedile su Ledove legende – sladoledi koji nisu samo mamili okusne pupoljke, nego su ostali zapisani u sjećanjima generacija.
Kornet, vječni klasik s hrskavim vaflom i čokoladnim iznenađenjem na dnu, bio je obavezan suputnik svake šetnje rivom.
Silk Milk, elegantna kombinacija jagode i vanilije, nosio je onu notu posebnosti, kao da je namijenjen samo „za fine prigode“.
Njofra pak je bio posveta kreativnosti – prepoznatljiv po hrskavom posipu i omiljen među onima koji su voljeli nešto drugačije.
Svaka generacija imala je svoj sladoled. Nekome je to bila Snjeguljica koju je baka skrivala u zamrzivaču. Nekome Kornet koji je značio kraj škole i početak ljeta. Drugima ono prvo dijeljenje Silk Milka s simpatijom, negdje ispred gradskog parka.
Sladoledna dominacija: svjetski rekordi i okusi koji ne izlaze iz mode
U svijetu brojki, vanilija i dalje suvereno vlada kao najprodavaniji okus na planetu. A kad smo već kod brojki – 1988. godine u Kanadi je poslužena najveća porcija sladoleda ikad: težila je preko 24 tone.
Iako se često nalazi pod povećalom nutricionista, sladoled u umjerenim količinama može imati i svojih pozitivnih strana. Osim što hladi i razveseljava, sadrži i kalcij, fosfor te određene vitamine. No, ono što znanost još nije precizno izmjerila, a svi znamo – sladoled popravlja dan.
Kuglica koja zna sve tajne ljeta
Svjetski dan sladoleda više je od službenog praznika industrije. To je dan kad slavimo male radosti. Kuglicu koja miriše na djetinjstvo.
