Sigurnost hrane ključna je za zdravlje ljudi i globalnu ekonomiju. Svjetski dan sigurnosti hrane podsjeća koliko je važno paziti što jedemo i kako rukujemo hranom.
Pristup dovoljnoj količini sigurne hrane temelj je zdravog života i očuvanja zdravlja. Ipak, svake godine zabilježi se čak 600 milijuna slučajeva bolesti uzrokovanih kontaminiranom hranom. Te bolesti, najčešće infektivne ili toksične prirode, nevidljive su golim okom, a izazivaju ih bakterije, virusi, paraziti ili kemikalije koje putem zagađene hrane ili vode ulaze u ljudsko tijelo.
Sigurnost hrane ima presudnu ulogu u svakom dijelu prehrambenog lanca – od proizvodnje i žetve, preko prerade, skladištenja, distribucije, pa sve do pripreme i konzumacije. Kada hrana nije sigurna, ona ne ugrožava samo zdravlje, već i gospodarstva diljem svijeta.
Prema procjenama, više od 420.000 ljudi godišnje umre nakon što konzumira kontaminiranu hranu. Posebno su pogođena djeca mlađa od pet godina koja čine čak 40% globalnog tereta bolesti uzrokovanih hranom – svake godine njih 125.000 izgubi život zbog nesigurne hrane.
Svjetski dan sigurnosti hrane, koji se obilježava 7. lipnja, ima za cilj podići svijest i potaknuti djelovanje kako bi se spriječili, detektirali i kontrolirali rizici povezani s hranom. Na taj se način doprinosi ne samo zdravlju, već i sigurnosti hrane, gospodarskom prosperitetu, poljoprivredi, turizmu te održivom razvoju. Obilježavanje zajednički podržavaju Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), u suradnji s državama članicama i raznim dionicima.
Kampanja se provodi pod motom „Sigurnost hrane – odgovornost svih nas“, jer svi – od proizvođača, skladištara, trgovaca i ugostitelja, pa sve do krajnjih potrošača – imaju ulogu u očuvanju sigurnosti hrane.
Kvaliteta hrane ovisi o tome kako se ona proizvodi, skladišti, priprema i konzumira. Od ključne su važnosti globalni standardi, učinkoviti sustavi kontrole hrane, hitne mjere u slučaju kontaminacije, dostupnost čiste vode i edukacija potrošača. Uz to, poljoprivredne prakse koje poštuju higijenske standarde smanjuju širenje bolesti i štite zajednicu.
Kako sami možemo doprinijeti sigurnosti hrane?
Očuvanje sigurnosti hrane počinje upravo u našem domu. Pravilnim rukovanjem, čuvanjem i pripremom hrane možemo značajno smanjiti rizik od bolesti. Evo nekoliko ključnih savjeta stručnjaka:
- Perite ruke i površine često – osobna higijena i čista kuhinja prvi su korak u sprečavanju širenja bakterija.
- Odvajajte sirovu i gotovu hranu – sirovo meso, riba i jaja mogu prenijeti štetne mikroorganizme. Čuvajte ih odvojeno kako biste spriječili križnu kontaminaciju.
- Temeljito termički obradite hranu – mnoge bakterije ubijaju se kuhanjem na temperaturama iznad 70 °C.
- Održavajte sigurnu temperaturu skladištenja – hladnjaci trebaju biti ispod 5 °C, a zamrzivači ispod -18 °C. Ne ostavljajte kuhanu hranu na sobnoj temperaturi dulje od dva sata.
- Pažljivo čitajte rokove trajanja i upute za čuvanje – ako niste sigurni je li hrana sigurna, bolje je ne riskirati.
Svatko od nas ima ulogu u stvaranju sigurnijeg prehrambenog sustava – počnimo u vlastitoj kuhinji.
Nesigurna hrana odgovorna je za više od 200 bolesti, od proljeva do ozbiljnih kroničnih stanja. Uz to, niska i srednja primanja godišnje izgube oko 95 milijardi američkih dolara zbog smanjene produktivnosti izazvane bolestima povezanim s hranom.
Obilježavanje Svjetskog dana sigurnosti hrane podsjeća nas da smo svi odgovorni – od farme do tanjura – kako bi hrana koju konzumiramo bila sigurna i neškodljiva za naše zdravlje.
