Krumpir je mnogo više od priloga na tanjuru – otkrijte njegovu bogatu povijest, prehrambenu vrijednost, važnost za Međimurje i zanimljivosti koje će vas iznenaditi.
KRUMPIR – STOLJETNI SAVEZNIK
Krumpir, kultura koja vuče korijene iz južnoameričkog Anda, jedan je od najvažnijih usjeva na svijetu. Ova biljka, koja je u Europu stigla u 16. stoljeću, danas je nezaobilazni dio prehrane milijardi ljudi, ali i ključni čimbenik u globalnim nastojanjima da se osigura dostupna, hranjiva i održiva hrana za sve.
Krumpir se odlikuje iznimnom prilagodljivošću jer uspijeva u raznovrsnim klimatskim i zemljišnim uvjetima. Upravo zbog te svoje otpornosti i učinkovitosti u proizvodnji, krumpir je od velike važnosti za ruralne krajeve gdje su prirodni resursi poput plodne zemlje i vode ograničeni, a poljoprivredni inputi često skupi. Osim toga, krumpir je ekološki prihvatljiv usjev jer za razliku od mnogih drugih kultura proizvodi znatno manje stakleničkih plinova tijekom svog uzgoja.
RAST PROIZVODNJE
U posljednjih deset godina, globalna proizvodnja krumpira porasla je za deset posto. Ovaj rast ne donosi samo veću dostupnost hrane, već i otvara nove mogućnosti za zapošljavanje i povećanje prihoda u mnogim zajednicama diljem svijeta. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je potrebno dodatno ulagati u razvoj krumpira kako bi se u potpunosti iskoristio njegov potencijal u borbi protiv gladi i neuhranjenosti.
Jedan od najvažnijih aspekata krumpira je njegova genetska raznolikost. Postoji više od 5.000 priznatih sorti krumpira, uključujući one tradicionalne, koje su često jedinstvene za određene dijelove Latinske Amerike. Osim kultiviranih sorti, postoje i brojni divlji preci krumpira, njih čak 150, koji čuvaju bogatu genetsku raznolikost. Ova raznolikost uključuje osobine poput otpornosti na štetnike i bolesti, prilagodljivost različitim klimatskim uvjetima i različite karakteristike gomolja. Upravo zbog toga, divlji preci krumpira predstavljaju neprocjenjiv izvor genetskog materijala za daljnje poboljšanje i prilagodbu ove kulture u promjenjivim uvjetima okoliša.
OBILJEŽAVAMO MEĐUNARODNI DAN KRUMPIRA
Tema Svjetskog dana krumpira 2025. godine pod nazivom “Oblikovati povijest, hraniti budućnost” podsjeća nas koliko je ova kultura duboko ukorijenjena u povijest i kulturu mnogih naroda te kako i danas ima važnu ulogu u globalnim prehrambenim sustavima.
Krumpir je među pet najvažnijih prehrambenih usjeva u svijetu, a male obiteljske farme, posebice u ruralnim područjima, uključujući i žene poljoprivrednice, značajno doprinose smanjenju gladi i siromaštva. Ova proizvodnja krumpira također je povezana s očuvanjem biološke raznolikosti i održivim korištenjem prirodnih resursa.
Opća skupština Ujedinjenih naroda u prosincu 2023. službeno je proglasila 30. svibnja Svjetskim danom krumpira, s ciljem podizanja svijesti o višestrukim vrijednostima ove biljke — od nutritivnih, ekonomskih, ekoloških do kulturnih. Također, ova inicijativa ističe važnost krumpira kao izvora prihoda za ruralne zajednice i kao sredstva za ostvarenje ciljeva održivog razvoja do 2030. godine.
MEĐIMURSKI KALAMPER
Međimurje se ističe kao vodeća regija u Hrvatskoj po proizvodnji krumpira, zauzimajući oko 35% ukupne nacionalne proizvodnje. Na površini od približno 1.983 hektara, više od 860 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava godišnje proizvede oko 100.000 tona ovog vrijednog gomolja.
Općina Belica, često nazvana “srcem kalampera”, proizvodi više od 40% međimurskog krumpira . Ova tradicija datira iz pedesetih godina prošlog stoljeća, a danas je krumpir postao simbol općine i hranitelj mnogih obitelji.
Krumpir proizveden u Međimurju, poznat kao “Međimurski kalamper”, zaštićen je kao robna marka. Ova oznaka jamči kvalitetu i podrijetlo proizvoda, čime se dodatno valorizira trud lokalnih proizvođača .
IRSKA GLAD (1845. – 1852.)
Krumpir je bio glavna prehrambena namirnica irskog stanovništva u 19. stoljeću. No, pojava bolesti plamenjače (Phytophthora infestans) uništila je usjeve tijekom nekoliko godina, što je izazvalo jednu od najvećih humanitarnih katastrofa u europskoj povijesti. Više od milijun ljudi umrlo je od gladi, a gotovo isto toliko ih je emigriralo – najviše u SAD. Ova tragedija pokazuje koliko je jedna biljka bila presudna za opstanak milijuna ljudi.
ZANIMLJIVOSTI O KRUMPIRU
- Krumpir je osnovna hrana za oko dvije trećine svjetske populacije, a gotovo polovica proizvedenog krumpira koristi se kao osnovni obrok ili povrće u domaćinstvima.
- Ova biljka je vrlo otporna na sušu, niske temperature i siromašno tlo te se može uzgajati u raznim uvjetima.
- Procjenjuje se da će do 2030. godine svjetska proizvodnja krumpira dosegnuti čak 750 milijuna tona, što predstavlja porast od 112%. Najveći dio ovog povećanja očekuje se u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, gdje će proizvodnja premašiti 440 milijuna tona, odnosno približno 59% ukupne svjetske proizvodnje.
- Zahvaljujući eksperimentima koje je proveo NASA-in Centar za istraživanje svemira u Peruu, dokazano je da krumpir može rasti u simuliranim marsovskim uvjetima. To ga čini potencijalnom hranom budućnosti za svemirske misije.
- Krumpir je podzemni gomolj biljke Solanum tuberosum i pripada istoj porodici kao rajčica, patlidžan i duhan – porodici pomoćnica (Solanaceae).
Krumpir, s bogatom povijesti i iznimnim potencijalom, i dalje ostaje jedan od najvažnijih usjeva koji oblikuje našu prehranu i pomaže u izgradnji održivije i sigurnije budućnosti.
