Hrabri Međimurci otkrivaju skrivene jame koje leže duboko u hrvatskom kršu
U Čakovcu već dugi niz godina postoji Speleološka udruga Međimurje koja okuplja tridesetak članova iz cijelog Međimurja, pravih entuzijasta za špilje i jame. No ova Udruga nipošto nije pasivna. Njezini članovi, a posebice predsjednik Ilija Jurak iz Čakovca, otkrivaju ono što je stoljećima, ako ne i tisućljećima bilo neotkriveno – tajne hrvatskih dubina.
Neotkriveno hrvatsko podzemlje
“Pola teritorija Hrvatske je u kršu i ne zna se koliko je točno jama na području Hrvatske. Proces nastanka jama je vrlo dug, a svaki malo jači potres otkriva nove ulaze. Kada boravimo u Gorskom kotaru ili pak na Velebitu, mještani nam sami dolaze reći da su primijetili otvor u tlu kada su bili na planini ili u šumi.
Često to budu mali otvori koje po dolasku širimo i istražujemo kamo vode. Nekada nam se zna dogoditi da iza malog otvora u tlu leži jama dugačka preko 60 metara”, ispričao nam je Ilija Jurak, koji je i jedan od osnivača Udruge.
Oružje i smeće
Kako nam je Jurak otkrio, u svojim se istraživačkim poduhvatima spustio i na minus 800 metara. Za to je sigurno potrebna hrabrost, posebno kada se spušta u mračnu jamu. “Volim istraživati i otkrivati nove stvari. A i boravak u speleološkom objektu je zdrav – zrak je bolji, nema alergena, nema zračenja.
Naravno, treba biti uvijek na oprezu, tko zna što te čeka u jami”, rekao nam je Ilija Jurak te upozorio znatiželjne: “Ići u jamu bez pratnje speleologa nije dozvoljeno, osim ako se ne radi o turističkom objektu.
Razlog tome je što su brojne jame pod zaštitom zbog zaštićene flore i faune, a i za vrijeme II. svjetskog rata, ali i Domovinskog u jame su ljudi znali bacati oružje. Pojedini speleolozi su naišli i na ručne bombe. No, ono što mene najviše ljuti, jest količina smeća koju ljudi namjerno bacaju u špilje”.
Dakle, ni podzemlje nije sigurno od ljudske nepromišljenosti. Tim više što, kako kaže Jurak, dolazi do trenutnog onečišćenja podzemnih voda od kojih žive brojni gradovi i općine na kršovitom području. Zato se Udruga uključila u pokret “Čisto podzemlje” čija je svrha čišćenje jama i špilja od smeća, ali i edukacija osnovnoškolaca o potrebi čuvanja podzemlja.
“Međimurci su bili prvi tu!”
No što speleolozi rade kada otkriju jamu? Postoji li poseban proces bilježenja novih podataka kao kod otkrivanja novih zvijezda i planeta? “Nešto poput toga, da”, kaže Jurak te nastavlja: “Zapravo proširujemo otvor, spuštamo se u jamu i radimo tehnički nacrt, uzimamo koordinate, slikamo ulaz, stavljamo na ulaz pločicu ili oznaku da se zna da su jamu otkrili međimurski speleolozi.”
Aha, nešto poput otkrivanja Everesta i stavljanja zastavice na vrh. “Da, samo što si na Everestu tisuću i neki po redu koji je ostavio neki znak ili zastavu, a pri otkrivanju jame uvijek si prvi. A kada si prvi, možeš i nazvati jamu”.
Viralni video inspirirao ime jame
Tu nas je Jurak jako zaintrigirao. Znači li to da na Velebitu i u Gorskom kotaru postoje jame s međimurskim nazivima? “Itekako! Obično se imena jama daju po nekim fizičkim karakteristikama, po nečemu na što te jama podsjeća.
Tako smo jednu veću nazvali ‘Pozoj’, a ima i jedna koju smo nazvali po viralnom međimurskom videu od prije nekih 15 godina. Naime, trojica smo bili kada smo istraživali jednu jamu na Velebitu. Kretali smo se u koloni u podzemlje, no smetalo nam je sitno kamenje pri strmom spuštanju.
Kolega, koji je bio posljednji i išao nekoliko metara iza nas, upozoravao je nas, koji smo bili niže u jami, da leti kamenje prema nama te da se sklonimo. Svako malo bi vikao ‘Kamen! Kamen!’, no bilo je toliko kamenja da je u trenu ljutnje viknuo ‘Črepi letido!’. Kasnije smo tako nazvali i jamu.”
Inače, video “Črepi letido” proslavio je svog stvaratelja prije 15 godina, a portal koji ga je prvi objavio dobio je neviđeni broj posjeta. Sigurno znate o kojem se portalu radi? Tako je, o portalu eMeđimurje koji ove godine slavi 15 godina postojanja.