Drava je poznata po najvećoj biološkoj raznolikosti riba u Hrvatskoj i kolonijama riječnih ptica
Na području općina Donja Dubrava, Legrad (rkm 238,2-241,4) i Gola (rkm 215-217) završene su aktivnosti obnove rukavaca Drave u sklopu projekta “DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama“. Porastom vodostaja, obnovljeni rukavci ponovno postali protočni.
Otvaranjem i stvaranjem novih rukavaca, uklanjanjem i prilagodbom obaloutvrda i ostalih vodnih građevina te očuvanjem poplavnih područja i prirodnih strmih obala rijeke, aktivnostima u sklopu DRAVA LIFE projekta obnavljaju se ključne prirodne značajke ekosustava rijeke Drave, jedne od posljednjih doprirodnih europskih rijeka.
– Iz postojećih trasa korita rukavaca uklonjeni su sediment i pregrade, izgrađene su ekološke lokve, dubljaci, te su na nekoliko mjesta rekonstruirane gabionske pregrade i prijelazne rampe. Nakon radova obnove, koji su započeli krajem rujna 2023. godine, lijevoobalni rukavac kod Donje Dubrave bit će dug 1,56 km, a desnoobalni 1,88 km, objasnio je Igor Tošić, voditelj projekta iz Hrvatskih voda.
Oba rukavca, koji su prije provođenja radova obnove bili zarasli i zamuljeni, će otvaranjem i puštanjem novog dotoka iz glavnog korita rijeke, osobito kod poplavnih voda, rasteretiti pritisak na postojeće vodne građevine nizvodno, koje štite nasipe i obližnja naselja. Time će se smanjiti potreba za popravcima i izgradnjom regulacijskih građevina na tim potezima Drave te će se, posebno obnovom lijevoobalnog rukavca u Donjoj Dubravi, povećati sigurnost nasipa za obranu od poplava.
Osim toga, na lijevobalnoj inundaciji od stacionaže rkm 215+000 do 217+000 u općini Gola, u blizini naselja Novačka, završeni su i radovi otvaranja prvih 100-tinjak m postojećeg neprotočnog rukavca dugog oko 1,3 km.
– Staništa na Dravi uključuju i neka koja su među najugroženijima u Europi, na primjer poplavne šume, vlažni travnjaci, šljunčani sprudovi i pješčane obale, rukavci, strme obale, mrtvice, stajaći rukavci, napuštena korita i meandri. Uslijed raznih nepovoljnih utjecaja, a tu prednjače klimatske promjene, dolazi i do promjene hidroloških uvjeta što često uzrokuje degradaciju i nestajanje tih staništa, te su ona sve više ugrožena, a njihova površina smanjena, objasnila je Željka Kolar, ravnateljica JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije.
Osim pozitivnih učinaka na obranu od poplava i hidromorfologiju Drave, aktivnosti obnove rukavaca će značajno doprinijeti povećanju bioraznolikosti. Intenzivirat će se nova riječna staništa na obalama, a unutar samih rukavaca nastat će nova staništa za mriješćenje, hranjenje i odmor riba i vodozemaca. Drava je poznata po najvećoj biološkoj raznolikosti riba u Hrvatskoj.
Od 70 zabilježenih vrsta, pet ih je endemskih za područje dunavskog sliva (mladica (Hucho hucho), plotica (Rutilus pigus), balonijev balavac (Gymnocephalus baloni), prugasti balavac (Gymnocephalus schraetser) i vretenar (Zingel streber).
Od 70 zabilježenih vrsta, čak 38 ih je uključeno u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske. Pozitivno će utjecati i na ptice koje se razmnožavaju na šljunčanim i pjeskovitim sprudovima i strmim obalama poput bregunice (Riparia riparia) i vodomara (Alcedo atthis).
