Dugoročne prognoze nisu dovoljno pouzdane, pogotovo ne u ovako na godišnjem nivou odviše zagrijanoj atmosferi, u kojoj su nam se već dogodili kojekakvi meteorološki ekstremi, vjerojatno će još - upozorava Vakula
Brojni vremenski ekstremi obilježili su rujan iza nas, a
meteorolog Zoran Vakula navodi kako ono što smo doživjeli rijetko
kad se dogodilo mjestimice i nikada do ove godine, barem u znanoj
povijesti. Ističe kako se takvi ekstremi rijetko mogu
prognozirati, a još manje kad je riječ o dugoročnim prognozama.
Osim što su ponegdje izmjerene rekordne dnevne količine
oborine, na nekim je meteorološkim postajama DHMZ-a i
ukupna mjesečna količina oborine bila rekordna. Nikada ni jedan
mjesec u godini nije bio kišovitiji od ovogodišnjeg rujna, piše
meteorolog Zoran Vakula za HRT. Apsolutni rekordi u dnevnoj
količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome metru su
Rijeka (288), Ploče (190), Ogulin (122). Novi rujanski rekordi u
dnevnoj količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome
metru zabilježeni su u Crnom Lugu (192), Delnicama (141), Kutini
(92), Požegi (54).
Novi apsolutni rekordi u mjesečnoj količini oborine, u mm oborine
ili litrama po četvornome metru su: Crni Lug (936), Delnice
(601), Rijeka (593), Kutina (287), Daruvar (286), Sisak (254),
Gorice 222. Novi rujanski rekord u mjesečnoj količini oborine, u
mm oborine ili litrama po četvornome metru bio je u Zagreb
Maksimir (259). U slučaju potvrde vrijednosti ukupna rujanska
količina oborine u Crnom Lugu bit će među najvećim mjesečnim
količinama ikada izmjerenim na nekoj meteorološkoj postaji
DHMZ-a, možda čak i rekordna.
I dok su rujan obilježili ekstremi, mnogi svoju pozornost okreću
tome kakva nas zima čeka. A dodatnu zabrinutost izazivaju burni
politički odnosi između velesila kad je riječ o energeticima.
– U dugoročnim prognozama na prvi pogled nema nekih velikih
promjena – i dalje je povećana vjerojatnost barem prosječne
temperature zraka, i srednje tromjesečne i većine mjeseci do
ožujka – navodi meteorolog Zoran Vakula za HRT. Detaljnija
analiza, objašnjava, pokazuje povećanje vjerojatnosti za
smanjenje dosadašnjih prognoza pozitivnog odstupanja od prosječne
temperature zraka tijekom zime, posebice u siječnju i veljači u
kontinentalnom dijelu Hrvatske. – Ostvari li se takav scenarij –
srednja temperatura zraka prvih mjeseci 2023. godine bit će oko
prosječne, što znači i česte temperaturne minuse koji će
djelovati na veću potrošnju energenata, te omogućiti snježne
oborine. No, to je tek jedna od mogućnosti. Promjene su još
moguće. Dugoročne prognoze nisu dovoljno pouzdane, pogotovo ne u
ovako na godišnjem nivou odviše zagrijanoj atmosferi, u kojoj su
nam se već dogodili kojekakvi meteorološki ekstremi, vjerojatno
će još – upozorava Vakula. Atmosfera će se stabilizirati u prvom
tjednu listopada. No, već u drugom tjednu ponovno se povećava
vjerojatnost česta kiše.