U prosincu 2024. REDEA će obilježiti 20 godina rada i djelovanja
Prvog srpnja navršilo se pet godina otkako je Regionalna razvojna
agencija Međimurje REDEA d.o.o. preoblikovala svoje djelovanje te
započela rad kao Javna ustanova za razvoj Međimurske županije.
REDEA je često sinonim za privlačenje europskih sredstava u
Međimurje te se profilirala u regionalnog koordinatora i razvojnu
agenciju s 20-ak stručnjaka na čelu s ravnateljicom
Sandrom Polanec Marinović.
– 1. srpnja 2018. godine REDEA je počela djelovati kao Javna
ustanova za razvoj Međimurske županije. Preoblikovanje REDEA-e iz
trgovačkog društva u javnu ustanovu nastupilo je prvenstveno zbog
izmjena i dopuna Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske
u kojima je definirana uloga regionalnih koordinatora. Naime,
svaka županija dobila je svog regionalnog koordinatora s javnim
ovlastima koji su akreditirani za učinkovitu koordinaciju i
poticanje regionalnog razvoja, s naglaskom na strateško
planiranje i poslove vezane uz privlačenje i provedbu projekata
financiranih iz EU fondova. Ta promjena značila je ujedno da više
ne možemo “raditi na tržištu”, te nam je najvažniji izvor
financiranja postala tzv. tehnička pomoć u sklopu Operativnog
programa konkurentnost i kohezija. Ono što je dobrog ta promjena
donijela je jaču i kvalitetniju suradnju s općinama – nema
načelnika s kojim nismo surađivali barem na jednom projektu. Bez
obzira na sve te promjene, ostali smo prva adresa u Međimurju za
informacije i savjete, te osmišljavanje projekata za privlačenje
sredstava iz EU fondova, pojasnila je ravnateljica Sandra Polanec
Marinović.
DESET GODINA OD ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU
Rezultate REDEA-e kao javne ustanove teško je sumirati u tih pet
godina djelovanja, s obzirom na to da je većina projekata koje
provode višegodišnji, i nisu prestali time što je REDEA postala
javna ustanova. No, ono što je sigurno je da je REDEA nositelj
brojnih projekata koje uspješno kandidiraju te je postala sinonim
za privlačenje europskih sredstava u Međimurju, osobito unatrag
deset godina otkako je Hrvatska postala članicom Europske unije.
– Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju naša je država postala pravi
korisnik EU fondova. Do onda smo bili u pretpristupnom razdoblju.
Bavili smo se i tada projektima, prijavljivali ih, ali ne u
tolikoj mjeri i ne na takav način kako se to radi danas – tada su
to bili mahom tzv. soft projekti bez velikih investicija,
najčešće financirani iz prekograničnih programa.
Za REDEA-u kao instituciju koja, vjerujem, ima najviše znanja i
iskustva oko pripreme i provedbe projekata financiranih iz EU
fondova, ovih 10 godina bilo je turbulentno, obilježeno ne samo
privlačenjem sredstava, nego smo bili aktivni sudionici u
kreiranju strateških i reformskih procesa na lokalnoj,
regionalnoj i nacionalnoj razini.
Ponosni smo što smo dio priče koja zaista mijenja Međimurje, i
što smo sudjelovali u nekim od najznačajnijih projekata u našoj
županiji – od Riznice Međimurja, dnevnih bolnica, Metalske
jezgre, inkubatora u Tehnološko-inovacijskom centru, Regionalnog
centra kompetentnosti u Tehničkoj školi, brojnih vrtića,
turističkih projekata poput Palače turizma TZMŽ-a, Vidikovca na
Mađerkinom bregu, projekta Med dvemi vodami….
Trebalo bi puno više prostora da se nabroje svi, budući da smo u
periodu od zadnjih deset godina proveli ili savjetovali korisnike
za ukupno više od 150 projekata u vrijednosti većoj od 115
milijuna eura.. To su velike i ozbiljne brojke za nas kao ekipu,
istaknula je Polanec Marinović te nam otkrila projekte koji su
trenutno u provedbi.
U PROVEDBI 50-AK PROJEKATA TE ISTO TOLIKO U
EVALUACIJI
– U ovom trenutku u provedbi je 50-ak projekata vrijednosti oko
25 milijuna eura, od čega četiri REDEA-ina, ostalo vodimo i
pomažemo drugim korisnicima. Projekti pokrivaju brojne teme, od
liječničkih specijalizacija do proširenja kapaciteta tj.
dogradnje dječjih vrtića. Također, sudjelujemo i u zanimljivim
projektima koji se bave borbom protiv klimatskih promjena gdje
zajedno s Međimurskom županijom provodimo dva projekta na temu
koja je trenutno izrazito aktualna u cijelom svijetu, a na
ponovljeni natječaj Fonda za zaštitu okoliša prijavili smo i
uređenje parka u krugu Županijske bolnice te parka kod Gimnazije
Josipa Slavenskog i Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, otkrila
nam je naša sugovornica te se osvrnula na strateške projekte.
– U provedbi su projekti kojima se financira dokumentacija za
nekoliko strateških projekata, među kojima je i rekonstrukcija
četiri skladišta u Centru znanja, na čemu radimo zajedno sa
TICM-om i MENEA-om. To su zadnje preostale četiri zgrade u Centru
znanja koje je potrebno obnoviti i udahnuti im život. Jednu od
njih planiramo prijaviti na ITU mehanizam zajedno s Gradom
Čakovcem kao inkubator za kreativne industrije. Preostale dvije
zgrade će biti novi inkubatori Tehnološko-inovacijskog centra
Međimurje, s obzirom da postoji potreba za time. U posljednjem,
četvrtom skladištu, bit će smješten Prezentacijski centar za
obnovljive izvore energije – projekt Međimurske energetske
agencije, a ne smijem zaboraviti niti Zelenu oazu, novi zeleni
centar Čakovca koji će se nalaziti na području bivšeg hipodroma,
rekla je ravnateljica REDEA-e te dodala da je Centar znanja
uspješan primjer korištenja europskih fondova.
– Zaista je riječ o konceptu koji je primjer cijeloj Hrvatskoj
što se tiče načina na koji je revitaliziran prostor bivše
vojarne. I mi u REDEA-i, ali i kolege iz TIC-a, Metalske jezgre,
TZMŽ i MENEA-e, često ugošćujemo delegacije iz raznih dijelova
Hrvatske koji dolaze pogledati taj primjer dobre prakse.
– Od ostalih strateških projekata, moram spomenuti projekte
Županijske bolnice Čakovec te izgradnju nove Osnovne škole u
Nedelišću za koje je dokumentacija u pripremi. Isto tako,
provodimo veliki broj projekata koji omogućavaju dodatne javne
usluge iz područja zdravstva, obrazovanja, socijale i drugih
područja. Također, u suradnji s Međimurskom županijom uspjeli smo
osigurati sredstva za sanaciju zgrada oštećenih u potresu, gdje
smo namaknuli sredstva iz Fonda solidarnosti za nekoliko škola,
zgrade bivše ambulante i za zgradu Feštetić u krugu bolnice,
dodala je Polanec Marinović.
– Isto tako, u evaluaciji imamo više od 50-ak projekata koje smo
prijavili u zadnjih pola godine. S nestrpljenjem iščekujemo
rezultate natječaja vezan uz javnu turističku infrastrukturu gdje
smo prijavili projekt rekonstrukcije i prenamjene dvorca Feštetić
u Pribislavcu te Palaču međimurske popevke u Donjoj Dubravi.
Naravno, nadamo se pozitivnom rezultatu, mada je konkurencija
ogromna. Prijavljeno je više od 100 projekata iz cijele Hrvatske.
Sam natječaj bio je vrlo kompleksan, sadržavao je neke elemente
koji se do sada nisu tražili i koji su morali, između ostalog,
biti i projektirani. Naime, u novom financijskom razdoblju puno
se vodi računa o klimatskim promjenama te zgrade moraju biti
projektirane na način da budu što energetski učinkovitije i ne
čine dodatnu štetu okolišu, nastavila je naša sugovornica.
Usto, prijavljeno je i niz projekata transnacionalne suradnje, na
programe poput Central Europe, Interreg Europe, Danube
Transnational Programme, , Interreg Slovenija-Hrvatska… Riječ
je o projektima koji u pravilu nemaju veliku investicijsku
komponentu, no izuzetno su važni zbog transfera znanja, posebice
od partnera iz razvijenijih zemalja.
OD OBRAZOVANJA PREMA INDUSTRIJSKOJ TRANZICIJI
– Moram naglasiti da smo dosta okrenuti obrazovanju te radimo na
inicijativama i projektima koji se tiču jačanja sustava
obrazovanja, od vrtića pa do cjeloživotnog učenja. Trenutno je
otvoren natječaj za prijavu projekata dogradnje škola kako bi se
osigurali uvjeti za jednosmjensku nastavu te u suradnji s
županijom planiramo prijaviti velik broj škola. Također,
sudjelovali smo na velikom projektu Regionalnog centra
kompetentnosti Tehničke škole Čakovec koji predstavlja još jedan
korak do boljeg sustava obrazovanja. Tu moram spomenuti da, pored
Međimurskog veleučilišta, u Centru znanja imamo čak dvije
znanstvene institucije: Metalsku jezgru i MEV-ov Centar za
održivi razvoj kojima se, između ostalog, želi ojačati i suradnja
između znanosti i gospodarstva. Mislim da je Međimurska županija
napravila zaista velik iskorak te od jedne županije, koja je
imala većinom radno intenzivnu industriju, velikim koracima grabi
da postane industrija koja stvara dodanu vrijednost, pohvalila je
ravnateljica Polanec Marinović.
Govoreći o projektima u obrazovanju ne možemo ne spomenuti jedan
od deset najvažnijih strateških projekata iz Plana razvoja
Međimurske županije, koji je prijavljen i na Razvojni sporazum
Sjever. Naravno, riječ je o izgradnji ITEO centra znanosti.
– ITEO centar znanosti predstavlja koncept za podršku u učenju
koji koristi učinkovite metode za poučavanje znanosti,
tehnologije, matematike, umjetnosti i inženjerstva, odnosno STEM
područja ili STE(A)M, ako uzmemo u obzir i umjetnost. Centar je
zamišljen da u njemu bude interaktivni muzeološki prikaz
eksponata i znanstvenih otkrića s atraktivnim sadržajima gdje će
se kombinirati učenje sa zabavom i nezaboravnim iskustvima. Na
tom projektu radimo već dugo, njegovi začeci nalaze se i u
provedenim projektima koji se bave popularizacijom znanosti U
fazi smo pripreme arhitektonskog natječaja, a suglasnost za
njegovu realizaciju dali su i vijećnici županijske Skupštine na
minuloj sjednici. Kako bi i samu javnost senzibilizirali što više
za teme popularizacije znanosti i pripremili za realizaciju ovog
projekta, početkom svibnja organizirali smo STE(A)M festival, a
sljedeći tjedan nam predstoje radionice za djecu “Ljetni praznici
u Centru znanja”, otkrila nam je ravnateljice REDEA-e te ovom
prilikom pozvala djecu da se uključe u zanimljive, edukativne i
besplatne radionice koje će se održavati u Centru znanja.
Budući da je obrazovanje neraskidivo vezano uz gospodarstvo, teme
poput regionalnih inovacija, pametne specijalizacije i
industrijske tranzicije one su kojima se intenzivno bavimo
zadnjih godina. Od zanimljivosti izdvojila bih novi program,
Industrijska tranzicija Hrvatske, u kojem sudjelujemo od same
pripreme pa do provedbe natječaja. Za pet sjevernih županija iz
tog programa namijenjeno je 100 milijuna eura za ulaganje u
prioritetne gospodarske niše i regionalne lance vrijednosti –
neke od njih se odnose na pametni turizam, kreativne industrije,
pametne industrije, industrije zelenog rasta, zdravstvene i one
vezane uz proizvodnju vozila, naglasila je ravnateljica REDEA-e
te dodala da će se na natječaje moći javiti poduzetnici sa svojim
projektima od kojih se očekuje da značajno transformiraju
gospodarstvo.
SURADNJA S GRADOM ČAKOVCEM
– Budući da je Grad Čakovec postao ITU područje i tako dobio
priliku, zajedno s okolnim općinama Nedelišće, Šenkovec,
Strahoninec i Pribislavec, financirati svoje urbane projekte,
dosta surađujemo s gradonačelnicom Ljerkom
Cividini i stručnim službama iz Grada Čakovca. Mi smo tu
da im pomognemo u proceduri, ali i u samoj pripremi te provedbi
projekata jer kroz ove godine stvarno smo stekli dosta iskustva i
u velikim strateškim infrastrukturnim projektima koji znaju biti
jako kompleksni te uključivati velik broj različitih timova koje
treba dobro koordinirati, od projektanata, samih izvođača radova,
kontakata s tijelima koja na nacionalnoj razini kontroliraju
projekte, do pripreme izvješća i pronalaženja potencijalnih
dodatnih izvora financiranja, pojasnila je ravnateljica REDEA-e.
PRODUŽENA RUKA MINISTARSTVA REGIONALNOG RAZVOJA
– Nešto što radimo i nije baš poznato u javnosti, jer nas većina
doživljava kao one koji pripremaju i provode EU projekte, je da
smo puno na terenu kao produžena ruka Ministarstva regionalnog
razvoja koje nas velikim dijelom i financira. Stalno smo u
kontaktu s brojnim tijelima na nacionalnoj razini, želimo
utjecati na donošenje i provedbu javnih politika, a bili smo
uključeni i u samo programiranje koje je prvi korak potreban za
samu dodjelu europskih sredstva. Da malo pojasnim, prvo što se
mora napraviti su programi u kojima su detaljno navedene sve
aktivnosti koje će se financirati i kasnije se iz tih programa
raspisuju natječaji na koje se korisnici mogu javiti. Znači, mi
smo u tom procesu zastupali interese Međimurja kako bi naši
projekti dobili čim bolju startnu poziciju. Naravno, ne možemo
utjecati na sve detalje natječaja, ali u tom dijelu pokušavamo
čim više biti aktivni, te vjerujem da smo prepoznati kao dobri
partneri, naglasila je Polanec Marinović.
USUSRET 20 GODINA RADA I DJELOVANJA
REDEA, Regionalna razvojna agencija Međimurje, osnovana je 2004.
godine te je slijednik nekadašnjeg Međimurskog poduzetničkog
centra, osnovanog 1998. godine koji je prvenstveno pružao podršku
poduzetnicima. Kako se uvidjela potreba za puno širim obuhvatom
djelovanja, prije 19 godina nastala je REDEA kao jedna od prvih
razvojnih agencija u Hrvatskoj.
– Od 2004. na dalje intenzivno smo radili na privlačenju EU
sredstava i stranih ulaganja. Prvo su to bili tzv. mali soft
projekti, koji su nam bili jako važni kako bi naučili posao i
zapravo krenuli s cijelom tom pričom. Također, tim od četvero
ljudi krenuo je i sa strateškim planiranjem te smo izradili prvi
Regionalni operativni program, u kojem smo na papir stavili u
kojem smjeru želimo da se Međimurje razvija. Strateško planiranje
do dandanas nam je ostalo kao jedna od core aktivnosti. Jedan od
dokumenata koji smo izradili je i Plan razvoja Međimurske
županije do 2027. godine koji predstavlja smjer razvoja županije
te se u njemu ogledaju potrebe i želje lokalne zajednice, a na
temelju provedene analize stanja i identificiranja razvojnih
potreba. Njime su postavljeni prioriteti javnih politika kojima
ćemo se baviti u sljedećem razdoblju. To su: održivi razvoj,
zdravo, uključivo i otporno društvo te zeleno i digitalno
Međimurje, a kako bi se ostvarila vizija “Međimurska županija –
županija mogućnosti”, napomenula je naša sugovornica.
– Danas REDEA ima 25 zaposlenih, iako, operativno nas je manje,
budući da smo pretežno ženski kolektiv i porodiljni su vrlo
česti. I dobro da je tako. Smatram da imamo optimalan broj
djelatnika za ono što trebamo raditi. Naravno, postoji vrijeme
kad smo zatrpani poslom i radimo jako puno te se uvijek nadamo da
će ljetni mjeseci biti malo mirniji, no unatrag nekoliko godina
to nije slučaj. Evo, i sad je otvoren natječaj za dogradnju škola
za koji prijave počinju početkom kolovoza, tako da nema odmora,
podijelila je s nama ravnateljica REDEA-e te naglasila da su
dobro uhodana ekipa, koja svaki zadatak odrađuje timski te rado
uskaču i pomažu jedni drugima.
– Međimurska županija kao naš osnivač najveća nam je podrška.
Imamo partnerski odnos sa županijom kao institucijom i županom
Matijom Posavcem. Podržava našu kreativnost,
vjeruje u našu sposobnost da od nekih ideja koje su naizgled
neizvedive napravimo projekt koji će biti koristan za zajednicu,
svrsishodan i održiv. Također, nastojimo slijediti njegovu viziju
da što više projekata i aktivnosti bude financirano iz EU fondova
kako bi se rasteretio županijski proračun. Zahvalni smo što imamo
mogućnost raditi posao koji volimo, nikad nam nije dosadno i mogu
reći da nema dana ili posla koji je isti, nema projekta koji se
ponavlja, svaki ima neku svoju dinamiku i temu, rekla nam je
ravnateljica te se našalila da su lagano postali specijalisti za
brojna područja, od zdravstva, obrazovanja, inovacija pa čak do
komaraca, pčela i međimurskog konja.
– Imamo dobru komunikaciju i sa županijskim pročelnicima i
djelatnicima. Oni su naši kolege s kojima jako dobro radimo, s
obzirom da većinu projekata radimo za Međimursku županiju u
svakodnevnoj smo komunikaciji, dodala je.
– U prosincu 2024. godine obilježit ćemo dva desetljeća
djelovanja. Objedinit ćemo ostvarene rezultate te ih predstaviti
javnosti. Imamo i neke ideje za samo obilježavanje, no još su u
začetku te ne bih previše otkrivala, poručila je za kraj.