Znatna oštećenja dogodila su se u župnoj crkvi u Štrigovi
Zbog nedavnih potresa, u petak, 15. siječnja 2021.godine, u
Ordinarijatu Varaždinske biskupije, održan je sastanak u
vezi velikih statičkih šteta na crkvama na području naše
Biskupije.
Sastanku su, uz biskupa mons. Božu Radoša,
nazočili dr. sc. Vesna Pascuttini-Juraga,
pročelnica Konzervatorskog odjela u Varaždinu, mr.sc.
Ivan Špišić, dipl. ing. građ., statičar zadužen
od strane Biskupije, te dr. sc. Mario
Kopjar, predstojnik Ureda za liturgijski pastoral i
sakralnu arhitekturu. Na sastanku su dogovorene daljnje smjernice
oko prijava oštećenja zaštićenih kulturnih dobara od
potresa radi ulaska u centralnu evidenciju Ministarstva
kulture i medija. Također je dogovoreno da se oštećenja, nastala
potresom na kulturnom dobru, žurno pregledaju od strane statičara
koji svojim elaboratom mora dati smjernice o načinu otklanjanja
statičkih oštećenja. Svi postupci provodit će se uz nadzor
konzervatora Ministarstva kulture i medija.
– Razorna snaga potresa, 28. i 29. prosinca 2020. godine uništila
je velik broj građevina. Ta gibanja zemljinog plašta kao da nas i
dalje svakog dana žele razodjenuti i lišiti onoga što opisuje
našu kulturu – život, arhitekturu, umjetnost i višestoljetnu
baštinu našega naroda, koji se u svemu grčevito bori sa strahom i
s gorkom težinom na srcu, ali s nadom u Božju pobjedu!
Naime, od početka potresa u Biskupiju dolaze informacije iz župa
o statički narušenim crkvama. Preglede u vezi statičkih oštećenja
na konstrukcijama vode statičar mr. sc. Ivan Špišić i dr. sc.
Mario Kopjar, koji su do sada pregledali i dokumentirali veliki
broj statički narušenih crkava i župnih kuća. Pregledima na
području Koprivničko-križevačka županije nazočio je pročelnik
Konzervatorskog odjela u Bjelovaru, Milan
Pezelj, dipl. ing. arh – javlja Varaždinska biskupija.
Posebno se izdvaja župna crkva u Legradu, koja je zbog statičke
nesigurnosti, a time i opasnosti po život, zatvorena, tj.
stavljena izvan uporabe. Župna kuća je također statički narušena.
Stara župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Varaždinu, koja je
stradala u domovinskom ratu 1991. godine, potom obnovljena,
ponovno je teško statički narušena potresom, te je zatvorena.
Crkva u Jalžabetu, na kojoj se trenutno vrše statičke sanacije,
dodatno je oštećena, te su vidljive veće pukotine u svodu iznad
svetišta, te u lukovima.
Puknuća na zidovima u dijelu prozorskih otvora, lukovima i
svodovima, također su se pojavila na kapeli u Kelemenu (župa
Jalžabet), dok je teže stradala kapela u Jakopovcu (također župa
Jalžabet), u kojoj je istaknuti žbukorez, djelo Julija Merlića,
koji je prilikom potresa jako oštećen, kao i statika kora, koji
se nalazi iznad ulaza u prostor kapele. Zbog opasnosti, kapela u
Jakopovcu je zatvorena. Crkva u Bednji pretrpjela je znatne
statičke štete na zvoniku, što je uzrokovalo vertikalne i dijelom
horizontalne pukotine po čitavom objektu. Crkva u Gornjem Jesenju
također je teže oštećena po čitavom svojem prostornom rasponu, a
ta oštećenja ukazuju na znatna gibanja zvonika. U lošem je stanju
također župna crkva u Maruševcu. Dinamički utjecaj sila zvonika
na zidove, potporne stupove, lukove, manifestirao se u pukotinama
koje se nalaze na svim zidanim dijelovima crkve.
Također je potrebno dodatno stabilizirati temeljnu konstrukciju.
Dinamika zbog potresa vidljiva je i u župnoj crkvi u Lepoglavi, u
dijelu lukova i svodova koji su vezani na objekt bivšeg
pavlinskog samostana. Drugo oštećenje u župi Lepoglava, dogodilo
se u kapeli sv. Ivana Krstitelja u Gorici. U kapeli su izražene
pukotine lukova i svodova te postoji opasnost od uništenja
oltarne pale, koja je prvo umjetničko djelo I. Rangera iz 1731.
godine. U župnoj kući u Lepoglavi dogodile su se enormne
horizontalne pukotine uzrokovane pomacima krova. U nedalekoj
Višnjici, čiju župnu crkvu također krase Rangerove freske,
dogodila su se puknuća u trijumfalnom luku, svodovima, a posebno
u prostoru iznad kora, koji je direktno vezan na gibanje
zvonika. U istoj župi teže je statički pogođena kapela u
Zlogonju, koja se prostorno nalazi na području mogućeg klizanja,
te je preporučeno da se kapela ne koristi radi opasnosti.
Znatna oštećenja dogodila su se u župnoj crkvi u Donjim Mostima i
u Štrigovi, gdje je došlo do višestrukih puknuća
vidljivih na zidovima i svodovima lađe. Župne crkve u Klenovniku,
Macincu i Sv. Jurju na Bregu obilježene su
karakterističnim kontaktnim gibanjima zvonika, čije su direktne
veze sa lukovima i svodovima rezultirale puknućima.
– Iz spomenutoga, možemo zaključiti, da su puknuća izazvana
gibanjima zvonika te lokalnim utjecajima. Na svim značajno
oštećenim crkvama reducirana je zvonjava. Uz spomenute crkve,
ističu se i veća oštećenja u zgradi Ordinarijata – poručuju iz
Varaždinske biskupije.