Hrvatska obilježava 29. obljetnicu međunarodnog priznanja
Prije 29 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije, a
Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu,
uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s Hrvatskom,
koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu
okupiranoga hrvatskog Podunavlja.
Kad je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata,
Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod
okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje priznate
granice Hrvatska je izišla tek šest godine poslije, nakon mirne
reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.
U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u
emotivnom je govoru naciji poručio: “Današnji dan – 15. siječnja
1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu
povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu,
između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.” Svojim je suradnicima
rekao: “Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo
noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske
države.”
Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon
proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od
Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ)
razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale
države su se međusobno priznale.
Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u
kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom
1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile
međunarodno priznate. Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja
1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14.
prosinca i Estonija 31. prosinca.
Island – prva međunarodno priznata država koja je
priznala Hrvatsku krajem 1991.
Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku
ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je
učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na
snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.
Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao
Vatikan. Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još
20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema
hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem.
Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada
1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske. Dan
nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino.
Nakon toga, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike
Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske,
Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade,
Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan
poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile,
Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj. Do kraja
siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska,
Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj
i Bolivija.
Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače),
Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja),
Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni
tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja). Prva azijska
država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.),
a afrička Egipat (16. travnja 1992.).
Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih
naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.
Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja
1998.
Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna
reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno
dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog
Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni sporazum
(Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom
Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela
Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i
Zagrebu.
Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike
Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva
Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u
Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald
Stoltenberg.
Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave
Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni
poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani
dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što
je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj
agresiji, te povratak prognanika i izbjeglica.
Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira
omogućile su prije toga i pobjedonosne vojno-redarstvene
operacije Hrvatske vojske “Bljesak” (počela 1. svibnja) i “Oluja”
(počela 5. kolovoza 1995.). Operacijom “Bljesak” oslobođena je
zapadna Slavonija, a u “Oluji” je oslobođen Knin, te najveći dio
okupiranoga hrvatskog teritorija.
S prvim minutama siječnja 2020. Hrvatska je preuzela
šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije,
šest i pol godina nakon što je postala njezina članica. Hrvatsko
predsjedanje službeno je počelo 9. siječnja dolaskom članova
Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskome narodnom
kazalištu. Hrvatsku je po završetku šestomjesečnog predsjedanja
Vijećem Europske unije zamijenila Njemačka.