Martin Josip Kocijan iz čakovečke gimnazije Josipa Slavenskog na međunarodnoj olimpijadi u Singapuru osvojio je broncu
Najmanje jedno zlato i privremena titula najbolje informatičke
reprezentacije u EU sjajni su rezultati naših učenika prije
sutrašnjeg završetka Međunarodne informatičke olimpijade (IOI20),
u kojoj sudjeluje 88 zemalja.
Iako ih je korona, kao i ostale natjecatelje, spriječila da
otputuju u Singapur, Dorijan Lendvaj, Krešimir Nežmah i
Patrick Pavić iz zagrebačke XV. gimnazije te
Martin Josip Kocijan iz čakovečke Gimnazije
Josipa Slavenskog postigli su sjajne rezultate.
Na natjecanju sudjeluju online, a četvorka je u godinu dana
prikupila medalja za punu sobu.
– Romanian master of informatics, listopad 2019., Pavić zlato,
Krešimir Nežmah i Dorijan srebro, Pavel Kliska bronca. Dvije
zlatne medalje na Olimpijadi metropola u Moskvi, rujan 2019.
Uzeli su ih Dorijan i Patrick. Srednjoeuropska informatička
olimpijada, kolovoz 2020., Mađarska, Dorijan zlato, Pavić i
Nežmah srebro, Martin Josip Kocijan bronca, donosi
24sata.
To je od službenih, a odradili su još stotinjak poluslužbenih i
neslužbenih natjecanja – nabraja nam Vlado Lendvaj, Dorijanov
tata i predsjednik Hrvatskog saveza informatičara.
Ovi dečki zaista mogu biti uzor mnogobrojnim klincima koji se
bave robotikom, informatikom, programiranjem, ali i bilo kojim
drugim područjem, bilo da je riječ o tehnologiji, sportu,
umjetnosti ili znanosti.
A ono što njihovi mentori postižu s ovom četvorkom, ali i s
mnogim drugim curama i dečkima koji se natječu, trebali bi biti
uzor i svim nastavnicima.
Zanimanje i talent djeteta dolaze do izražaja ako s njim radite,
ali i ako odbacite rutinirane obrazovne metode, ističe on.
– U nastavnom procesu konačno bi trebalo prestati koristiti
zastarjele podjele djece prema dobi te koristiti grupiranje prema
interesu i sposobnostima – komentira, a pitali smo ga i što misli
o uvođenju izborne informatike od prvog razreda osnovne škole,
što je ovogodišnja novost.
– Uvođenja informatike je za pohvalu, ali samo ako će djeca u
razrednoj nastavi početi učiti Logo, jer je to trenutno daleko
najbolji interdisciplinarni edukativni alat, a ključno je
prekinuti atomizaciju nastave, jer ništa ne smije biti samo sebi
svrha – smatra Lendvaj.
No u školama sadržaj trenutno, nažalost, još nije na prvome
mjestu.
Sustav se nije prilagodio.
Oko 90 posto učenika nižih razreda prijavilo se za nastavu
informatike, nastavu prate putem pametnih ploča u školi, kadar je
vrlo teško pronaći, Zagrebu u ovom trenutku nedostaje sigurno sto
djelatnika, a i prostora za zbrinjavanje učenika koji ne idu na
izbornu nastavu.
Probleme u sustavu potvrdio nam je i ravnatelj OŠ Ivana
Meštrovića u Zagrebu, Milivoj Magerl. Jedan od većih
problema je i zbrinjavanje djece koja ne idu na izborni predmet,
bila to informatika ili vjeronauk.bMagerl generalno smatra kako
se obrazovni sustav nije prilagodio novim odlukama o izbornoj
nastavi jer škole nemaju uvjete za rad.
Bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, koja je informatiku
i uvela u niže razrede, kaže kako ta odluka nije bila ishitrena
nego nužna.bČim je odluka stupila na snagu, u ožujku 2018., kaže
kako su zaposlili 70-ak nastavnika informatike u školama te
proširili satnice po potrebi.
Za nabavu opreme akademske godine 2019/2020. osigurali su 37
milijuna kuna, a 2020/2021. za opremu područnih škola 15,3
milijuna kuna, rekla je Divjak.
– Što se daljnjeg opremanja tiče, u rujnu u škole dolazi još
110.000 tableta za učenike i 27.000 prijenosnih računala za
nastavnike – dodala je bivša ministrica.
S organizacijom nastave nemaju problema u OŠ Josipa Jurja
Strossmayera u Zagrebu, iako im trenutno nedostaje jedan učitelj.
– Na Pedagoškom fakultetu postoji odsjek pojačane informatike, pa
kolegica s odsjeka mijenja učitelja na bolovanju – objasnio je
Nenad Oremuš, ravnatelj škole. Kaže kako su informatiku
rasporedili u blok-sate, a između svakog razreda dezinficiraju
učionicu. Dio izborne nastave kad se razredi miješaju održavaju
online.
Odobrenje za zapošljavanje novog učitelja informatike dobila je
zagrebačka OŠ Izidora Kršnjavog zbog velikog odaziva djece u
nižim razredima. I oni su zaposlili učitelja razredne nastave s
pojačanim modulom informatike na punu satnicu.
Ministarstvo obrazovanja potvrdilo nam je kako je do 15. rujna
2020. odobren 6691 sat za nastavu informatike, što je oko 335
radnih mjesta na bazi punog radnog vremena. Kažu i kako su
odobrili zapošljavanja ili povećanje opsega poslova kojima se
mogu zadužiti i postojeći učitelji.
– Ne znam kakvo je stanje sad vezano uz odobravanje novog
zapošljavanja jer nisu svi u MZO bili za uvođenje informatike u
škole – ističe bivša ministrica.
Divjak dodaje kako izborne predmete treba staviti na početak ili
završetak dnevnog rasporeda, to mogu biti i blok-sati. O svemu
tome poslala je uputu školama u lipnju ove godine. Ona
alternativne predmete ne smatra opravdanima.
Razlog tome je što su razredi u prosjeku vrlo mali i omjer broja
učenika i nastavnika je također među najpovoljnijima u EU. Kao
problem ističe to da učenici imaju najmanji broj sati nastave u
školama u odnosu na svoje vršnjake u EU.
– Zato je nužna provedba pripremljenog projekta cjelodnevne
nastave – zaključila je bivša ministrica, pišu
24sata.