Iza hrpe različitih dokumenata skriva se često viđena situacija u kojoj su međimurske jedinice lokalne samouprave svoje prostorne planove primorane prilagoditi bespravnoj gradnji u romskim naseljima
S krajem prošle godine završena je Javna rasprava o VI. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Nedelišće i III. izmjenama i dopunama Detaljnog plana uređenja naselja Parag. U svemu tome posebno je zanimljiv dio vezan uz proširenje admistrativnih granica naselja Parag što je, krajem studenoga prošle godine, Općinsko vijeće Općine Nedelišće utvrdilo II. izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju granica naselja Parag. Iza hrpe različitih dokumenata skriva se često viđena situacija u kojoj su međimurske jedinice lokalne samouprave svoje prostorne planove primorane prilagoditi bespravnoj gradnji u romskim naseljima.
Prvi pokušaj da se regulira situacija na otprilike 17 hektara površine u Paragu bio je još 2004.godine kada je usvojen Detaljni plan uređenja izdvojenog građevinskog područja naselja Trnovec – Parag. Taj početni dokument utvrdio je zatečeno stanje, odredio područje planirane nove gradnje za stambene i javne namjene, kao i područje za izgradnju zaštitnog nasipa za obranu od poplava.
Budući da se i slijedećih godina nastavila bespravna gradnja intenzitetom bitno suprotnim planu, već 2008.godine Općina Nedelišće donijela je I. Izmjene i dopune DPU-a prilagodivši ih novoutvrđenom stanju na terenu, ne želeći uklanjati bespravne građevine primarno iz socijalnih razloga. Nakon što je 2011.godine u sklopu Nacionalnog programa uređenja romskih naselja započeo postupak legalizacije bespravno izgrađenih objekata, Parag je, tada već kao zasebno naselje, dobio II. izmjene i dopune DPU-a. Kroz čitavo to vrijeme uređivala se i infrastruktura, pa su tako u Paragu izvedene sve prometnice planirane provedbenim planom, postavljene su vodoopskrbna i elektroopskrbna mreža, kao i mreža elektroničke komunikacije, a riješena je i odvodnja otpadnih voda.
Tako smo polako došli i do današnje situacije. Budući da niti legalizacija nije zaustavila bespravnu gradnju u Paragu, novi su objekti niknuli na površinama koje su planom bile namijenjene za izgradnju vrtića, škole, društvenog doma, kao i na prostoru predviđenom za sportsko-rekreacijske sadržaje, ali i izvan utvrđenih granica naselja na obližnjim poljoprivrednim površinama. Kako su bespravnom gradnjom djelomično uzurpirane površine planski namijenjene izgradnji spomenutih objekata javne namjene za njih je bilo potrebno pronaći nove lokacije. Što nas vraća na početak ove priče.
U naslovu smo napisali zbog čega se proširuju granice naselja Parag, ali iz svega iznesenog jasno je vidljivo da je takva odluka uvjetovana prije svega bespravnom gradnjom. U ovakvim situacijama jedinice lokalne samouprave posve su nemoćne i jedino im preostaje plansku dokumentaciju prilagođavati stvarnom stanju. Jer pokušajte samo na tren zamisliti što bi se desilo i kakva bi se halabuka podigla da netko od načelnika ili više njih na teren pošalju bagere kao rješenje za bespravnu gradnju?
Tako da ključeve ovog pitanja, kao i mnogih drugih u odnosu prema romskoj zajednici, ima jedino država. A ona se zasada, najblaže rečeno, nije baš pretrgla da za ovakve situacije i brojna otvorena pitanja ponudi trajna rješenja.