INFORMACIJA BRŽA OD VIRUSA

ŠTO KAŽU STRUČNJACI? Trebamo li paničariti zbog epidemije koronavirusa?

Da je ovo holivudski film, sad bi bilo vrijeme za paniku. U stvarnosti, većina ljudi samo treba oprati ruke i nastaviti dalje...

To je virus koji znanstvenici nikad nisu vidjeli. Ne znaju točno
odakle je došao, ali već je proputovao 9500 kilometara otkako je
koncem prosinca otkriven u Kini. Unatoč karantenama, epidemija se
širi. Broj mrtvih također. 

Da je ovo holivudski film, sad bi bilo vrijeme za paniku. U
stvarnosti, većina ljudi samo treba oprati ruke i nastaviti
dalje.  “Nemojte paničariti ukoliko niste plaćeni da
paničarite”, kaže epidemolog Brandon Brown s Kalifornijskog
sveučilišta (UC) koji je proučavao mnoge smrtonosne
epidemije.  “Zdravstveni radnici trebaju biti u
pripravnosti. Vlade im trebaju osigurati resurse. Pravovremeno i
točno informiranje javnosti je ključ”, kaže Brown. “A svi
ostali, slobodno dišite”. 

U tri tjedna od pojave epidemije, koja se proširila na najmanje
941 osobu u 11 zemalja, znanstvenici su o virusu saznali važne
stvari.  To je koronavirus, rođak patogena koji izaziva
teški akutni respiratorni sindrom (SARS) i bliskoistočni
respiratorni sindrom (MERS), bolesti koje su izazvale stotine
smrti u svijetu. Ostali koronavirusi ne uzrokuju ništa teže od
prehlade.  Osim ljudi, koronavirusima mogu se zaraziti
krave, svinje, mačke, kokoši, deve, šišmiši i druge životinje.
Većina prvih žrtava nove epidemije kazala je da je posjetila
veliku ‘živu tržnicu’ u kineskom gradu Wuhanu, što sugerira da je
virus s neke druge vrste ‘skočio’ na čovjeka. 

Kad su stručnjaci ispitali organizmov genetski kod, pronašli su
sekvencu dotad znanosti potpuno nepoznatu. To znači da ljudi nisu
mogli razviti prirodni imunitet prema koronavirusu koji je nazvan
n-CoV2019.  Srećom, čini se da mladim i zdravim ljudima
uzrokuje samo blage simptome. Većinu smrtnih slučajeva čine ljudi
stariji od 50, prethodno bolesni ili oslabljena imunološkog
sustava. 

“Zasad nemamo dokaza da je ovo opasnije od gripe”, kaže Michael
Mina, epidemolog s Harvarda. “Većina ljudi, uz pristojnu
medicinsku njegu, bit će dobro”.  “U stvari, moguće je da su
u Kini ili drugdje zaražene stotine ili tisuće ljudi, ali uz tako
blage simptome da to nitko nije primijetio”, dodaje Tom Inglesby,
direktor Centra za zdravstvenu sigurnost pri Školi javnog
zdravlja Johnsa Hopkinsa.  “Prerano je znati”, kaže
Inglesby. “Pri novim epidemijama često se oni najteži slučajevi
prepoznaju prvi i mogu rezultirati iskrivljenom slikom o tome
koliko je zapravo opasan”.  

Informacija brža od virusa

Epidemiolozi sada pokušavaju otkriti kada je novi koronavirus
stekao sposobnost prijenosa s čovjeka na čovjeka pošto tržnica u
Wuhanu, koja se smatra početnom točkom, očito više nije izvor
širenja epidemije.  Zdravstveni radnici očekuju da se
širenje s čovjeka na čovjeka u kratkoročnom razdoblju nastavi, a
to znači da se pojavljivati novi slučajevi diljem Azije, u SAD-u,
moguće i u Europi.  Novost je da se informacije šire brže
nego virus. 
 

Epidemija SARS-a izbila je 2002. u kineskoj pokrajini Guangdong i
do njezina suzbijanja 2003. usmrtila 774 ljudi u 29 zemalja.
Registirani broj oboljelih premašio je osam tisuća. Međutim,
kineska je vlada na početku krize umanjivala broj oboljelih,
odbijala pomoć iz inozemstva i time naštetila i mogućnostima
vlastitih građana da se zaštite. Bijes javnosti doveo je do
ostavke kineskog ministra zdravstva.  Ovaj put je drugačije.
Kineske vlasti brzo su obavijestile druge zemlje o razvoju
epidemije. Podijelile su i genetsku senkvencu virusa, što može
pomoći epidemiolozima da prate njegovo širenje i predvide
što dalje.  “Ovo definitivno nije 2003.”, tvrdi Rebecca
Katz, ravnateljica Centra za globalnu zdravstvenu sigurnost pri
sveučilištu Georgetown. “Brzina kojom je virus identificiran
svjedoči tome”. 

Nakon što su dobili genom koronavirusa, znanstvenicima su trebala
24 sata da razviju dijagnostički test.  To dovodi do drugog
argumenta da se izbjegava panika. Brz rast broja oboljelih može
vas zavarati. Prije nego što je razvijen dijagnostički test,
liječnici nisu imali pouzdan način da razlikuju zarazu virusom
n-CoV2019 od nekog drugog koji uzrokuje upalu pluća.  A to
pak znači da će broj registriranih slučajeva sada naglo
skočiti.  “Vi čujete o 300 novih slučajeva, ali možda je tih
300 bilo i prije. Porast broja oboljelih ne mora značiti širenje
virusa, nego bolju detekciju”, rekao je Mina. 
 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije