Najgore sa siromaštvom je samcima starijima od 65 godina, samohranim roditeljima i mnogočlanim obiteljima te nezaposlenima.
Više od milijun ljudi u Hrvatskoj živjelo je lani u riziku od
siromaštva i socijalne isključenosti, njih točno 1,01 milijun ili
samo 308.000 manje nego prije devet godina.
Čak 1,75 milijuna ljudi ili gotovo 43 posto živi u obiteljima
koje teško ili vrlo teško spajaju svaki mjesec kraj s krajem, a
40 posto ili njih 1,6 milijuna živi u kućanstvima s malim
teškoćama u preživljavanju od plaće do plaće.
Samo 24.530 obitelji u Hrvatskoj vrlo lako podmiruje svoje
mjesečne obveze. Zimi se u svojim domovima smrzava čak 314.760
ljudi jer 7,7 posto građana ne može si platiti grijanje: Još je
više onih, to jest svaki deseti stanovnik, ne može si kupiti
ribu, meso ili vegetarijansku zamjenu svaki drugi dan, piše
Slobodna Dalmacija.
Osobna je to iskaznica na kojoj se nižu pokazatelji rizika od
siromaštva, a kad se tom riziku doda onaj od socijalne
isključenosti, u Hrvatskoj tako preživljava milijun ljudi ili
njih 24,8 posto.
Procjena je Eurostata da smo od 2010. do kraja prošle godine,
znači u devet godina, broj ljudi u opsegu ova dva rizika smanjili
za 308.000. Zanimljivo je da Austrija ima stanovnika kao dvije
Hrvatske i samo malo više ljudi u riziku od siromaštva i
socijalne isključenosti, njih milijun i pol.
U riziku od siromaštva i socijalne isključivosti živi 997.000
Danaca, 894.000 Finaca, 860.000 Norvežana, oko 850.000 Slovaka, a
sve su to zemlje koje imaju od 5,3 milijuna do šest milijuna
stanovnika. Bugari, primjerice, imaju mnogo više ljudi u ovakvoj
nezavidnoj situaciji, njih 2,3 milijuna, ali su u devet godina
njihov broj ipak smanjili za čak 1,4 milijuna ljudi.
Danas 6,7 milijuna Poljaka živi u ovim rizicima, a prije devet
godina bilo ih je 3,4 milijuna više. Rumunja je u riziku od
siromaštva i socijalne isključenosti krajem prošle godine bilo
6,3 milijuna, dva milijuna manje nego u 2010. Rumunjska i
Bugarska inače imaju veću stopu rizika od siromaštva od Hrvatske,
jednako kao što je imaju Litva i Letonija, ali su sve te četiri
zemlje proteklih devet godina znatno više smanjile siromaštvo.
Hrvatska je, kako je to ovih dana objavio Državni zavod za
statistiku, sa stopom rizika od siromaštva od 19,3 posto na 21.
mjestu u Europskoj uniji.
Sedam je zemalja lošije, a najvišu stopu od 23,5 posto siromašnog
stanovništva ima Rumunjska, no kad se ti podaci usporede s
europskom statistikom, jasno je da neke zemlje brže mijenjaju
stvari unutar svojih granica i smanjuju razliku u odnosu na
“konkurenciju”.
Gotovo petina svih građana u Hrvatskoj živi u riziku od
siromaštva, odnosno, njih 19,3 posto ili 788.940 ljudi. Prije
devet godina, u 2010. godini, u takvom je riziku bilo 20,6 posto
stanovništva.
Rizik od siromaštva obuhvaća one koji imaju manje novca od praga
rizika od siromaštva koji je lani iznosio 29.820 kuna godišnje za
samačka kućanstva i 62.622 kune za obitelji s dvoje odraslih i
dvoje djece. Mjesečni prag rizika od siromaštva za jednočlano je
kućanstvo 2485 kuna, a za četveročlanu obitelj 5218,50 kuna.
Siromaštvo najteže pogađa samce starije od 65 godina, samohrane
roditelje i mnogočlane obitelji te nezaposlene.
S nezaposlenošću ide ruku pod ruku opasnost od siromaštva, a u
toj je nezavidnoj situaciji 54,3 posto muškaraca i 41,7 posto
žena. Stopa rizika od siromaštva samaca starijih od 65 godina
iznosi 48 posto, za kućanstva samohranih roditelja 36,7 posto, a
u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje i više djece stopa
rizika od siromaštva iznosi 31,1 posto.
Znatno više ljudi u Hrvatskoj, svaki četvrti građanin, živi u
riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, što znači da
imaju manje novca od praga siromaštva ili su u teškoj
deprivaciji, odnosno neimaštini ili žive u kućanstvima s niskim
intenzitetom rada. To znači da u tim obiteljima nitko ne
radi ili radno sposobni članovi rade samo do 2,4 mjeseca u
godini. Malo i nimalo radi se u 11,2 posto obitelji, dok u teškoj
materijalnoj oskudici ili deprivaciji živi 8,6 posto stanovništva
ili 351.550 ljudi.
U “običnoj” oskudici živi 23,3 posto ljudi u Hrvatskoj ili njih
952.500, a to znači da zbog nedostatka novca ne mogu sebi
priuštiti tri od devet stavki s liste kojom se mjeri stupanj
oskudice. Oni koji su u teškoj oskudici ne mogu imati četiri
stavke s popisa koji obuhvaća: hranu, grijanje, posjedovanje
televizora, perilice rublja, automobila… Ljudima u Hrvatskoj
najteže pada kada moraju podmiriti iznenadni financijski izdatak
– to ne može vlastitim novcem učiniti čak 52,9 posto građana,
nije im lako ni s plaćanjem svojih obaveza – 17,5 posto kasni ih
s plaćanjem mjesečnih režija…