ZAOSTAJEMO

BRZA ŽELJEZNICA U Kini najbrži vlak prosječno juri 317, a u Hrvatskoj 120 km/h

U Hrvatskoj na samo pet posto pružne mreže vlakovi mogu voziti iznad 140 km/h

Najbrže vlakove koji prometuju na redovitim linijama ima Kina, a ti su vlakovi znatno brži od vlakova u bilo kojoj drugoj zemlji u svijetu, pokazalo je istraživanje časopisa koji se bavi željezničkom industrijom – Railway Gazette International. Na ovogodišnjoj ljestvici najbržih vlakova na svijetu koji postižu prosječnu brzinu između dviju stanica veću od 160 kilometara na sat, Kina zauzima čvrsto prvo mjesto s čak četiri dionice na kojima vlakovi jure prosječno brže od 300 km/h. 

Ni u jednoj drugoj zemlji te brzine ne prelaze tu granicu. U Kini je to moguće, kako objašnjavaju u časopisu, jer su povećane maksimalne brzine na liniji Peking – Šangaj, i to na 350 km/h. 

Napredak Kine 

Najveća prosječna brzina vlaka u Kini pa tako i u svijetu između dvije stanice postiže se na dionici Peking – Nanjing koja je duga 1022 kilometra, a vlak je pri prosječnoj brzini od 317,7 km/h prijeđe za 193 minute. U Railway Gazetti navode da je Kina znatno napredovala u posljednje dvije godine pa tako kineski najbrži vlak, u istraživanju iz 2017., koji vozi od Shijiazhuanga do Zhengzhoua prosječnom brzinom od 283,4 km/h, nije ni ušao na listu najbržih kineskih vlakova ove godine.

Pomalo je iznenađujuće da nakon Kine, najbrže vlakove u svijetu ima – Italija. Tako vlak između Milana (Rogoredo) i Reggio Emilije za 32 minute, pri prosječnoj brzini od 272,4 km/h, prijeđe dionicu dugu 145,3 kilometra. 

Talijanima za vrat pušu francuski vlakovi. Japan, koji je u svijetu poznat po brzim i točnim vlakovima, na četvrtom je mjestu. U prvih šest zemalja po najvećim prosječnim brzinama vlakova, od kojih se barem na jednoj dionici postiže prosječna brzina veća od 250 km/h su još Španjolska i Tajvan. Njemačka je na sedmom mjestu, Velika Britanija na 13., a SAD na 19. mjestu. 

Visoko, osmo mjesto zauzela je pak jedna afrička država – Maroko. Gdje vlak na novoj dionici Kénitra – Tanger vozi prosječnom brzinom od 232,7 km/h. Uz Maroko, u ovogodišnje istraživanje Railway Gazzete pri put ušla je i Saudijska Arabija koja je na 15. mjestu. Ukupno gledajući, istraživanje iz ove godine pokazuje da svjetske željeznice napreduju brže nego u 2017. Uključujući međunarodne linije, sada su na listi najbržih vlakova čak 22 zemlje u kojima se putnici mogu ukrcati na vlak koji će prosječno voziti brže od 160 km/h.

– Brza željeznička pruga nudi održivu alternativu zračnom prometu, u smislu smanjene potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova – kazao je Chris Jackson, glavni urednik Railway Gazette International, i dodao da to postaje posebno važno kada sve više ljudi želi prestati letjeti što je njihov odgovor na klimatsku krizu. 

– Kada vlakovi mogu voziti prosječnom brzinom od 250 do 300 km/h, željeznica postaje atraktivna opcija za putovanja od 1000 km ili više, što se može postići u usporedivu vremenu od tri-četiri sata – istaknuo je Jackson. 

U istraživanju Railway Gazette nisu obuhvaćene najveće brzine koje se mogu postići na nekim dionicama, nego prosječne. Hrvatska nije ušla na tu listu, no u HŽ Infrastrukturi kažu da se na nekim dionicama hrvatskih pruga može postići brzina od 160 km/h. 

Koridorske pruge 

Tako navode da se kod nas te najveće brzine ostvaruju na dionicama Tovarnik – Ivankovo i Novska – Okučani. No prosječna brzina vlakova na tim dionicama je ipak manja. Tako vlak dionicu Tovarnik – Ivankovo dugu 43,2 kilometra prijeđe za 22 minute, odnosno vozi prosječnom brzinom od 120 km/h. 

Dionicu Novska – Okučani, koja je duga 20 kilometara, vlak prijeđe za 10 minuta, a to znači da je prosječno vozio brzinom od 117 km/h. U HŽ Infrastrukturi kažu da će nakon dovršetka projekata koji su u tijeku, na koridorskim prugama najveća brzina biti 160 km/h. 

U Hrvatskoj inače na samo pet posto pružne mreže vlakovi mogu voziti iznad 140 km/h, na 11 posto mreže vlakovi mogu voziti brzinom iznad 120 km/h. A na 60 posto pruga brzine vlakova su do 80 km/h i manje. 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije