Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, zapisano je više od 33.200 različitih prezimena. Najčešće je, što i nije neko iznenađenje, u Hrvatskoj prezime Horvat
Mnogi su se, vjerujemo, našli u situaciji da moraju susprezati
smijeh ili naprezati uši ne vjerujući da su dobro čuli nakon što
se na javnim mjestima izgovore neobična prezimena poput Mrgud,
Kokoš, Guska, Kenjalo, Salata, Tukac… A u Hrvatskoj takvih je
zanimljivih prezimena koja izazivaju raznovrsne reakcije na
tisuće.
– To je tipično za Dinaride i Mediteran. Manje su duhoviti,
primjerice, Germani – kaže dr. sc. Domagoj
Vidović iz Hrvatskog instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, stručnjak za onomastiku, granu lingvistike koja se
bavi proučavanjem osobnih imena, prezimena i nadimaka.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, zapisano
je više od 33.200 različitih prezimena. Najčešće je, što i nije
neko iznenađenje, u Hrvatskoj prezime Horvat.
Korijeni prije sto godina
Među najučestalijima su potom: Kovačević, Babić, Marić, Jurić,
Novak, Kovačić, Knežević, Vuković, Marković, Matić, Petrović,
Tomić, Pavlović, Kovač, Božić, Grgić, Blažević…
Među najrjeđima mogu se naći vrlo živopisna i slikovita imena
čije korijene valja tražiti stoljećima unatrag. U Hrvatskoj tako,
primjerice, živi po deset osoba koje se prezivaju Vinožganić,
Serbus, Privileggio, Poletan, Krema, Kratki, Guzanović i
Tužilović, imamo 11 sugrađana koji se prezivaju Pržina, Pržulj,
Kokoš, Kenjalo, Guska, Gušterić, Guzobad, 12 u čijim osobnim
iskaznicama piše Skurjeni, Salata, Purger, Nađen, Mulja, Krivac,
Krtica i Čokalj, imamo 13 Tukaca, Guzanića i Gljiva, 22 Zalogaja,
30 Motika, 50 Lopatića i 58 Pijuka, 54 Zornjaka, 55 Papiga i
Pičaka… Zabilježena su i prezimena Litra, Osoba, Pajca,
Guzan…
Nesporazum bi, primjerice, mogla izazvati obavijest “Izgubljen je
novčanik s osobnim dokumentima, vlasnik je Nađen”. Da, i Nađen je
prezime. Popisan je i 51 Slobodnjak, isto toliko je i Plemenitih,
62 Sluge, 63 Frke, a na veselje gradonačelnika Milana Bandića,
imamo i 58 Fontana. Nekima od prebjega koje marljivo skuplja
moglo bi se nadjenuti prezime Pribjegić, Računica ili Nužda, koje
nosi tridesetak stanovnika. Zanimljivo je i prezime Drakula, koje
nosi 56 građana, pa Gatara (62), Kajgana (69), Vještica (74)…
– Velika većina hrvatskih krajeva ima tzv. endemska prezimena,
prezimena svojstvena određenome kraju. Doduše, danas je sve više
nositelja takvih prezimena u većim hrvatskim gradovima. Kako sam
se uglavnom bavio prezimenima u Dalmaciji, meni su poprilično
zanimljiva prezimena nadimačkoga postanja.
Među njima se izdvajaju prezimena uvjetovana različitim duševnim
svojstvima Dalmatinaca koji su voljeli haračiti (Aračić),
izigravati negativce (Baraba, Buterin buter/butor, ‘hrđa’, Huljev
i Huljić hulja, Škifić, tal. schifo, ‘gad’ ili škifož ‘nervozan’,
Škoda i Tauzer (njem. Tauscher ‘varalica’), tući se (Bubalo),
pjevati tužne pjesme (Bugarija), bučiti (Bučić, Bukorović,
Deranja, Glasnović, Kero i Klapan), ljenčariti (Gulan i
Trutanić), slaviti (Festini), šaliti se i smijati (Gadžo i
Kesić), povremeno zakunjati (Čorkalo) te hvatati bolje komade
hrane (Ćapin). Pojedinima higijena nije bila na visini ( Bazdan –
koji bazdi, Bušljeta – pun buha i Budija – pljesniv), a nekima je
bila iznad svega (Mušćet namušćati se ‘namirisati se’). Neki su
bili osobito ćibarli, tj. ponositi (Ćibarić), neki bi katkad
štogod i otuđili (Drpić), a bilo je i hrabrih (Hrabar), mudrih
(Mudronja) i svetih ( Šindija, alb. sind, ‘svet’) te sklonih
promjenama raspoloženja (Mamić i Sumić) – nabraja dr. sc. Domagoj
Vidović. Neki su se, veli, držali onoga da odijelo ne čini
čovjeka (Odrljin), drugi su se neprestano češljali (Pletikosa), a
neke se kažnjavalo (Penić).
– Nadalje, jedni nisu pazili na unos kalorija (Ždero i Žderić),
dok su se drugi od svega ustezali (Stegić). Bilo je i pohlepnih
(Poklepović), neodlučnih (Poluta), nespretnih (Škrokov, škrokati,
‘krivo učiniti’), ali i iznimno okretnih (Barada i Šoše) i
zvrkastih (Vrkić) te onih koji su rado druge podgovarali (Roca).
Zabilježeni su pažljivi promatrači (Zdrilić i Zrilić), osobe
sklone skakanju (Skokandić), znatiželjnici (Znaor), oni koji su
glasno iskazivali ljutnju (npr. Režan i Režić) te skribomani
(Škrabić i Škrabo), rasipnici (Trošelj), štedljivci (Jasprica,
jaspra, ‘srebrni novac u Osmanskome Carstvu’ i Bolanča bolanča
‘srednjovjekovna hrvatska i mletačka novčana jedinica’) te neki
koji su bili skloni bacanju uroka i kletava (Urukalo i možda
Vetma).
Osim što su bili iznimno živahni (Žitko), Dalmatinci su bili
iznimno blagoglagoljivi te su “klokotali” i “romorili” poput
Brbića i Brbora te Rumora, glasali se poput domaćih životinja kao
Bekavci, naklapali poput Ćapeta, “labrali” poput Labrovića,
vagali svaku riječ poput Pedića, Pedisića i Pedišića, proizvodili
bujice riječi poput Pleština ili verbalno napadali poput Tafra, a
zborili su i na stranim jezicima poput Kelama ( tur. kelam,
’govor, besjeda’) – reda primjere ovaj stručnjak za onomastiku.
Pitamo ga zanima li ljude uopće podrijetlo prezimena koje su
naslijedili od svojih predaka.
– Ljude vrlo često zanima što im prezime znači, ali im se katkad
i ne svidi to što su čuli. Iz prakse bih izdvojio nekoliko
primjera. Primjerice, pelješko prezime Marlais, koje zvuči
francuski, ali je zapravo poteklo od glagola turskoga postanja
smarlaisati ili prodavati robu. U okolici Jastrebarskoga
zabilježeno je prezime Malezija, koje mi se na prvi pogled činilo
nerješivim. Ali sam onda utvrdio da je nastalo prema predjelu
Malesija, koji se odnosi na brdsko područje oko Skadra. Da Hrvati
oduvijek vole i navijaju za Barcelonu, potvrđuje prezime Katelan,
po Kataloncu, potvrđeno u Boki kotorskoj – napominje dr. sc.
Domagoj Vidović.
