- Uočili smo manja grupiranja oboljelih unutar obitelji, ali i unutar skupine u vrtiću ili domu umirovljenika - kaže dr. Lidija Vrbanec iz Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije
– U zadnjem tromjesječju ove godine uočavamo porast broja
izoliranih Rota virusa u stolici oboljelih sa simptomima
crijevnih zaraznih bolesti – potvrdili su nam u Zavodu za javno
zdravstvo Međimurske županije.
Prema prijavama zaraznih bolesti, izolatima u mikrobiološkom
laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo, te epidemiološkom
obradom utvrdili su da je u posljednja tri mjeseca
laboratorijski dokazana infekcija Rota virusom kod 112 oboljelih
osoba sa simptomima crijevne zarazne bolesti (u listopadu 21, u
strudenom 31, te u prosincu 60 ), također su zabilježili i
55 prijava zaraznih bolesti s dijagnozom enterokolitis.
– Radi lakše usporedbe ističemo da smo tijekom ove
godine ukupno zabilježili 185 izolata Rota virusa, odnosno
221 enterokolitisa prema prijavama zaraznih bolesti, a 2017.
godine – 144 laboratorijski dokazane infekcije Rota
virusima, te 328 nespecificiranih enterokolitisa –
kaže Lidija Vrbanec Megla, dr. med. spec.
epidemiolog.
Virusi uzrokuju 30 do 40 posto slučajeva infektivnog proljeva u
razvijenom svijetu. Nakon infekcija gornjeg respiratornog trakta,
virusni gastroenteritis je druga najčešća bolest. Gastroenteritis
mogu uzrokovati mnoge vrste virusa, ali su najčešći vrlo zarazni
Rota virus, Noro virus i neki serotipovi adenovirusa.
Rota virus je vodeći uzročnik jakog proljeva u djece (najveća
učestalost u djece u dobi od 3-15 mjeseci), a može se javiti i
kod odraslih koji su u bliskom kontaktu sa zaraženim djetetom
(obično s blažim simptomima). Rota virusne infekcije najčešće se
javljaju zimi u područjima s umjerenom klimom. Noro virus je
glavni uzročnik epidemijskog gastroenteritisa u djece i odraslih
tijekom cijele godine, a česti su i kod djece školske dobi.
– Epidemije virusnih proljeva obično se šire
fekalno-oralnim putem. Isto tako je moguć prijenos s osobe na
osobu kapljično. Ove viruse često nalazimo u zagađenoj hrani ili
u vodi za piće. Simptomi se pojavljuju od 1 do 3 dana nakon
uzimanja zagađene hrane ili vode. Slijedom istog i mi smo uočili
manja grupiranja oboljelih unutar obitelji, ali i unutar skupine
u vrtiću ili domu umirovljenika. U nastavku su neke osnovne
informacije o prirodi bolesti, inkubaciji, načinu prijenosa, te
mjerama za sprečavanje infekcije.
Infekcija Rota virusom
Najčešće su zahvaćena djeca u dobi do 3
godine života, ali jednako tako mogu oboljeti i starija djeca te
odrasli. Izvor infekcije je oboljela osoba.
Virus se lako širi direktnim kontaktom fekalno oralnim putem
– rukama, zrakom te posredno preko predmeta
i površinama zagađenim povraćanim sadržajem ili
stolicom. Često su zabilježene i manje obiteljske epidemije,
kao i grupiranja u kolektivima (vrtići, domovi za starije, škole)
Inkubacija Rota virusnog oboljenja je oko 48 sati ( 24-72 sata).
Simptomi bolesti počinju naglo sa povraćanjem, vodenastim
stolicama, bolovima u trbuhu, povišenom tjelesnom temperaturom.
Liječenje je simptomatsko, najvažnija mjera je nadoknada tekućine
kako ne bi došlo do dehidracije koja može dovesti do komplikacija
bolesti osobito kod male djece i starijih osoba.
Oboljela osoba može ostati kliconoša još neko vrijeme od
prestanka smetnji. Smatra se da se oboljelo dijete može vratiti u
vrtić/školu dva dana po prestanku simptoma bolesti.
Obzirom da postoje različiti genotipovi Rota virusa, osoba može
oboljeti od Rota virusne infekcije nekoliko puta tijekom života.
Infekcija jednim tipom ne štiti od infekcije drugim tipom virusa.
Mjere za sprječavanje širenja bolesti među članovima
obitelji:
– Oboljela osoba se mora liječiti (jedna od
najvažnijih mjera je piti dovoljno tekućine). Ako postoji
mogućnost potrebna je izolacija bolesnika (oboljelog njeguje
jedan član obitelji) uz ograničenje kontakta s ostalim ukućanima
(osobito djecom). Osoba je najzaraznija tijekom izraženih
simptoma bolesti (povraćanje, učestale stolice), a potencijalno
je zarazna još par dana po prestanku simptoma.
– Potrebno je održavati higijenu ruku – higijensko pranje ruku
tekućom toplom vodom i sapunom. Idealno bi bilo koristiti
jednokratne papirnate ubruse, no ako se koriste ručnici, svaki bi
član obitelji trebao ima svoj ručnik, a svakako oboljela osoba.
Nakon pranja i brisanja ruku u suhu kožu ruku se može utrljati
dezinficijens za dezinfekciju ruku koji se može kupiti u
ljekarni.
– Ruke se obavezno peru prije jela, nakon uporabe
WC-a, nakon mijenjanja pelena, nakon kašljanja,
kihanja i higijene nosa.
– Treba pažljivo rukovati s posteljinom i rubljem umrljanim
povraćanim sadržajem ili stolicom.
– Potrebno je češće pranje/prebrisavanje svih površina koje su u
kontaktu s rukama, pri tome se koristi uobičajeno sredstvo za
čišćenje, a nakon toga se površina može
dezinficirati/prebrisati otopinom varikine u razrjeđenju: 10 ml
varikine na 1 litru vode ili se može u ljekarnama kupiti sredstvo
na bazi klora koje se otapa u vodi prema uputama i također se
primjenjuje na prethodno opranu površinu.
– Hranu treba dovoljno termički obraditi ( u središtu hrane
temperatura ≥ 75°C), te su odmah po konzumaciji pravilno spremiti
u hladnjak kako ne bi došlo do zagađenja i/ili razmnožavanja
uzročnika.
– Temeljito prati voće i povrće, posebno ono koje se neće
termički obrađivati ili guliti.
Što se tiče gripe u 51. tjednu (od 17.12.2018.- 23.12.2018.)
imamo 21 prijavu oboljenja od gripe u Međimurskoj
županiji., te je od 03.12.2018. – do 23.12.2018. ukupno
zabilježeno 57 osoba oboljelih od gripe. Nema umrlih.
‘Šulja’ nam se i Gripa
– U Hrvatskoj je zaključno s 16.12.2018. ( 50. tjedan)
zabilježeno 264 oboljelih (najveći broj oboljelih do kraja 50.
tog tjedna zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – 90,
Međimurskoj županiji- 34, te Zagrebačkoj županiji 26 oboljeli).
Kao što vidite, za sada se gripa javlja sporadično s manjih
grupiranjima. Veći broj oboljelih očekujemo završetkom školskih
praznika i povratkom djece u škole – kaže dr. Lidija
Vrbanec.