Za širi krug ljudi manje je poznata činjenica da je Goričan nekada imao svoju Republiku. Oformljena je glede teškog gospodarskog stanja i općeg siromaštva međimurskoga seljaka nakon Prvog svjetskog rata.
Nezadovoljni mađarskom upravom, mještani su u noći s drugog na treći studeni 1918. protjerali općinsku vlast i proglasili Goričan republikom (Gorčka republika).
Međimurje je 1918. pripadalo Austro-Ugarskoj Monarhiji, i to njenu ugarskom dijelu. Gorčka republika je malo poznati događaj ili, kako ga neki nazivaju, fenomena u hrvatskoj povijesti.
Takvo je stanje funkcioniralo do 14. studenoga 1918. godine. Prema nekim izvorima, tog je datuma u selo ušla manja grupa naoružanih mađarskih vojnika.
Imali su namjeru da vrate stanje na onakvo kakvo je bilo prije početka narodnog istupa. Nakon kraćih borbi, u kojima je palo i nekoliko žrtava, Mađari su ušli u mjesto.
Konačno, 16. studenog, veća skupina vojnika u potpunosti je ugušila ustanak. Spomenuti su događaji u kolektivnoj svijesti stanovnika goričanskoga kraja do danas ostali očuvani kao Gorčka republika.
Stanovnici toga mjesta s pravom se ponose svojom poviješću, a pogotovo spomenutom epizodom.
O tome smo jučer, 20. travnja, čuli od općinskog načelnika Maria Moharića, dr.med.vet. koji nam je ispričao kako je već lani u studenom počelo obilježavanje ovog vrijednog događaja koji će velebnu završnicu imati u studenome ove godine kazališnom predstavom na otvorenom za koju će prikladni tekst napisati, sada sve poznatija, međimurska kazališna spisateljica Kristina Štebih, a i sve ovogodišnje aktivnosti u općini će biti tome podređene toj važnoj obljetnici, a obol će joj dati i sve općinske udruge.
Toga dana je u rano predvečerje u multimedijalnoj dvorani Općine Goričan održan Drugi Okrugli stol-U spomen na 100 godina Gorčke republike.
Mjesni župnik, vlč. Josip Drvoderić je kazao kako je svrha ovog okupljanja prisjećanje na Hrvate koji su svoje živote, kao vojnici Austro-ugarskog carstva, ostavili na tlu Ukrajine, ali i one koji su izginuli na drugim ratištima.
O tome je opširnije govorio prof. Jengvenij Paščenko, ukrajinski filolog, povjesničar, ukrajinist i diplomat koji. On je i predstojnik je Katedre za ukrajinski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i veliki je promicatelj ukrajinske kulture u Hrvatskoj.
Govorio je o svojim istraživanjima na istočnome bojištu, tragovima koje su ostavili Hrvati, njihovim grobovima koje je on tamo pronašao, a za kojima je kao napuštenima dugo tragao.
Rekao je kako će za sve pale Hrvate tamo uskoro biti, na visokoj državničkoj razini, otkrivena spomen-ploča. Rekao je kako mu je želja da područja stradanja Hrvata u Ukrajini sunarodnjaci pohode kao turisti.
Vezano uz to on je izdao knjigu Hrvatski grobovi (1914.-1918.) Karpati, Galicija, Bukovina, a o kojoj je bilo riječi na tom skupu.
Na njemu je bio i vlč. Ivan Grinišin, grčko-katolički svećenik, Ukrajinac koji je kao 19-godišnji mladić došao na studije u Zagreb i ovdje je ostao.
On je govorio o vjerskom životu u Ukrajini za vrijeme 1. svjetskog rata i danas. Naglasio je kako se sjeća dječačkih dana kada je hodajući šumama, u berbi gljiva, gdje su se vodile najteže bitke nailazio na sijaset praznih i napuštenih grobova.
Istaknuo je dobar suživot Hrvata i Ukrajinaca nekad i danas.
Skup je pozdravio međimurski dožupan Josip Grivec koji je čestitao posebnu obljetnicu žiteljima Goričana. Skup je nazvao edukativnim, kazavši kako je valjano i korisno prisjećanje prošlosti, odnosno ljudi koji su položili svoje živote u borbi za ostvarivanje prava i sloboda.
Svima njima je na početku, a nakon otpjevane državne himne Crkvenog zbora Goričan, minutom stajanja odana dužna počast. U sklopu Stola, osim crkvenih pjevača nastupile su i pjevačice KUD Goričan uz gitarsku pratnju Andrije Ribića.
Svi nazočni su se potom okupili na otvaranju izložbe imena Život ljudi uz rijeke Muru i Dravu.
Kako je, otvarajući izložbu, rekao načelnik Moharić riječ je o izlošcima koji će se predstaviti turistima i široj javnosti kulturni život između dvije rijeke, njena prirodna bogatstva, gospodarski potencijal i generalno život ljudi na ovim prostorima.
Izložba je otvorena u sklopu multimedijskih prostora Općine Goričan.
