Ova zima jedna je od toplijih u posljednjih dvadesetak godina. Poljoprivrednim proizvođačima preporučujemo redoviti obilazak i praćenje usjeva kako bi na vrijeme uočili pojavu štetočina, kaže agronomkinja Suzana Pajić
Natprosječno topla zima uznemirila je ratare, voćare i pčelare diljem Hrvatske. Vrijeme je podivljalo, pa su se već sredinom siječnja po livadama, šumama i dvorištima mogli vidjeti vjesnici proljeća poput visibaba i jaglaca. Procvjetalo je i ukrasno grmlje poput forzicije koja je zažutila okućnice, a građani javljaju da je i jorgovan pred cvatnjom. Neki dan je na sjeverozapadu Hrvatske izmjereno 14 stupnjeva, što se ne pamti na kraju siječnja.
Pčele bi trebale mirovati
U Imotskoj krajini pčele su zbog toplog vremena posve izgubile kalendar i usred zime umislile da je proljeće. Matice rade punom parom, uvjerili smo se u pčelinjaku BPZ Pauk Čeka.
– Ovo stanje za pčele nije dobro, ponašaju se kao da je duboko proljeće. Legla je puno. Matice rade punom parom, uopće ne staju. Pčela bi sada trebalo biti na jednom nastavku, a sada su dva nastavka puna pčele i treba staviti treće, ovo je kao da je svibanj. Zimi ne može i ne smije biti legla, pčele bi trebale biti u klupku i mirovati! – objašnjava nam Željko Tomas.
Posljedice će biti teške bude li na proljeće mraza. I vlasnici voćnjaka su u brizi. Srećko Kostelić iz Savjetodavne službe kaže da je u prosincu trebalo obaviti krečenje stabala koje odbija sunčevu toplinu i odgađa pupanje.
– Ljudi griješe i rade to u proljeće, kad je već kasno. Kombinacija vapna i sumpora štiti i od štetnika koji bi inače prezimili u kori, a i deblo se štiti od pretjeranog zagrijavanja. Druga mjera je kasna rezidba u voćnjacima koja može pomoći u odgodi cvatnje. Zbog tople zime u voćkama su već počeli kolati sokovi, a znamo da razdoblje mraza traje do 1. svibnja i da u slučaju cvatnje mogu nastati štete.
Cvijet se smrzne i nema uroda, kao što se i znalo događati posljednje dvije-tri godine. U slučaju mraza treba posegnuti za mjerom dimljenja s mokrom slamom i piljevinom i primjenom biostimulatora nekoliko dana prije mraza. Biljci se time smanjuje stres od hladnoće. Postoje i strojevi koji pušu topli zrak u voćnjacima. No, sve to djeluje samo ako su temperature do minus pet stupnjeva, sve niže su kobne za voćke ako su već u cvatu – pojašnjava agronom Kostelić iz karlovačke Savjetodavne službe.
Temperature idu ispod nule
Njegova kolegica Suzana Pajić, viša stručna savjetnica iz ratarstva u Međimurskoj županiji, kaže da je ova zima jedna od toplijih u posljednjih dvadesetak godina, a posljedica je ranije busanje ozimih žitarica i nešto veće uljane repice.
– Preporuka poljoprivrednim proizvođačima je redoviti obilazak i praćenje stanja usjeva kako bi na vrijeme uočili pojavu štetočina na usjevima i poduzeli potrebne agrotehničke mjere zaštite i gnojidbe – kaže. Meteorolozi za iduće dane najavljuju promjenu vremena i temperature ispod ništice.
