Kustosica u Muzeju Međimurja Janja Kovač objašnjava da ‘potepanje’ simbolizira pretvaranje kaosa u red. Korištenje prirodnih materijala poput vune, perja, kukuruzovine, pljeve ili slame govori da je to domaći običaj, a ne uvezeni jer se nisu ustalili neki industrijski predmeti
Na društvenim mrežama svako malo osvanu fotografije na kojima dvorišta izgledaju kao da ih je poharao uragan. Razbacani otpad, stari hladnjaci i televizori, role WC papira, slame, odjeće i drugog dio su običaja koji se u međimurskom kraju naziva potepanje ili natepanje.
Njime se obilježavaju zaruke mladenaca pa, u vrijeme kad su obitelji djevojke i mladića na večeri i druženju, njihovi prijatelji pod okriljem mraka dvorišta zatrpaju otpadom. Kustosica etnografskih zbirki u Muzeju Međimurja Janja Kovač tumači da je riječ o simbolici pretvaranja kaosa, odnosno nereda u kozmos, odnosno red.
– Ovu pojavu treba promatrati u duhu običaja koji su do danas očuvani u dosta izmijenjenom obliku, a svadba je možda najbolji primjer tome. Prije je bilo uobičajeno da se natepa dan prije vjenčanja, dakle dan prije no što se uređuju odnosi između mladenaca. Onda je zadnja prilika da se ono što nije uređeno još malo dodatno “začini” – kaže Kovač.
Korištenje prirodnih materijala poput vune, perja, kukuruzovine, pljeve ili slame govori da je to domaći običaj, a ne uvezeni jer se nisu ustalili neki industrijski predmeti.