Halucinogene tvari oduvijek su postojale i konzumirale su se ispijanjem, jedenjem ili ušmrkavanjem. Zbog ostataka fosila znamo da uporaba psihoaktivnog bilja seže u daleku povijest.
Meskalin je pronađen u Peruu 9 tisuća godina prije Krista, dok su u području Anda pojedine kulture u istom razdoblju žvaću lišće koke, a drevni ostaci otkriveni nedaleko od Rima ukazuju da se na tom području uzgajao opijum. Dakle droge nisu bile zabranjene, već su se najčešće koristile u spiritualnim ritualima.
Iako se puno govori, piše i educira o štetnosti droge, mnogi mladi iskušavaju tu zabranjenu stvar. S lakim drogama najčešće se susreću za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja. Velika većina najčešće samo malo eksperimentira s marihuanom, no uvijek postoje i oni koji naprave iskorak i to onaj prema heroinu i ostalim težim drogama.
Svoju životnu priču riječima ispričala nam je bivša ovisnica Renata Thes, dok je njezinu životnu priču ispričao fotografijom Stjepan Hranilović.
– Imala sam bezbrižno i sretno djetinjstvo, obasipana beskrajnom ljubavlju moje bake. Bila sam uzoran učenik, te osim osnovne škole pohađala sam i glazbenu školu. Roditelji su se rastali još kad sam bila mala. Bilo je to nadasve traumatično razdoblje za mene koje je naj vjerovatnije utjecalo na neke moje životne odluke. Bila sam jako osjećajna i emotivna u vrijeme puberteta – priča Renata.
Prvi izlasci počeli su krajem osnovne, a društvu je bila najmlađa. To je bilo vrijeme kad većina mladih isproba prvu cigaretu i alkohol.
– Jedan dio društva već ekperimentira s lijekovima za smirenje koje su najčešće ukrali bakama ili sa marihuanom. Tada sam i ja probala, djelomično iz znatiželje, ali i zato da bi bila prihvaćena u društvo. Moje prvo iskustvo je bilo s morfijem, to bio moj iskorak prema težim vrstama. Nije bilo više povratka! Počelo je lagano, ali završilo je žestoko! – kaže i nastavlja:
– Izlazili smo na mjestima koja danas ne postoje. Dioniz, Dijana, Club, Ex… Skompali smo se s ekipom iz Varaždina. U to vrijeme Varaždin je bio poput Atlantide, neotkriven grad droge. Bilo je svega heroina, kokaina, bombona, LSDa… U jako kratkom vremenu svi smo se navukli na hors. Heroin je bio moje utočište. Svi problemi koji su me mučili kao adolescenta jednostavno su nestali, a ja još uvijek nisam shvaćala da sam u problemu. Slušali smo Nirvanu, Jim Morrisona, Pepperse, pa smo onda i živjeli takav život.
Zatrudnjela je u dvadeset i prvoj.
– Čitav svijet se preokrenuo, sva sreća da nisam duboko zaglibila, jer sam više bila na metadonu nego na heroinu. Shvatila sam da sam u problemu i bez ikakvog razmišljanja sam prestala sa svime. Najljepši, ali i najteži period u mom životu je bio onaj kad sam saznala da sam trudna. Morala sam poduzeti nešto. Više nisam postojala ja, već nas dvije. Rodila sam kćer. Ona je bila moj motiv da prestanem s drogiranjem. Kćer je danas uspješan student i moj ponos – priča bivša ovisnica.
Iako je prošlo već dvadeset godina od završenog liječenja i uspješnog skidanja, ljudi često imaju iskrivljeno mišljenje o njoj.
– Nekako stalno nad majim leđima visi stigma bivšeg ovisnika. Okružena sam ljudima koje volim i koji su uvijek tu za mene. Najveću podršku u životu mi daju mama, sestra i kćer.
Marihuana nije odskočna daska prema težim drogama, stoga ja jesam za legalizaciju, ali samo u medicinske svrhe. Poznajem neke bliske ljude koji su vrlo uspješno koristili kapi konoplje kod liječenja teških zdrastvenih oboljenja. Država i farmaceutski lobi kad uvide koliko mogu zaraditi na takvim lijekovima će zasigurno legalizirati takve proizvode. Internet je prepun priča o konoplji i bolestima na koje ona ima pozitivan učinak.
Vi ste odgovorni za svoj život i zato se pobrinite o njemu. Ako vas muče neki problemi, razgovarajte s roditeljima. Najveći su zidovi oni koje sami postavite ispred sebe. Družite se s prijateljima i budite kreativni. Plešite, pjevajte, svirajte, budite sretni! – njezina je poruka.
