Iako je u Hrvatskoj 86 % deklariranih katolika, za vjenčanje u crkvi i obećanje na ljubav do smrti odlučuje se tek nešto više od polovice parova – u zamahu su građanski brakovi.
Broj vjerskih brakova posljednjih godina u silaznoj je putanji i približili su se kao nikad prije građanskima – u prvih devet mjeseci 2017., prema podacima Ministarstva uprave, sklopljeno je 8439 vjerskih (52,6%) i 7606 (47,4 %) građanskih brakova.
U zemlji u kojoj se raspada svaki treći brak vjernici su svjesni da nakon vjenčanja pred oltarom drugog više nema jer su inače u očima Crkve “preljubnici”, dok se pred matičarom mogu vjenčavati i razvoditi koliko žele i na kraju se vjenčati u Crkvi jer prijašnji građanski brak ili brakovi za Crkvu ne postoje.
Još 2009. vjerskih brakova bilo je 63,5%, a građanskih tek 36,5%, no već 2013. broj građanskih brakova popeo se na 43,3%, a 2016. na 46,5%. Sociolog religije prof. Ivan Markešić ističe da je unatoč svim izazovima koje sa sobom (do)nosi, brak još “u modi”, iako su se očekivanja od braka stubokom promijenila.
Brak, kaže, prestaje biti dobitna kombinacija samo za muškarce – mjesto gdje će imati sve besplatno: seks, hranu, njegu, djecu i odgoj djece jer i žene s pravom žele “profitirati” u braku i u njemu naći potporu muža u vođenju kućanstva, planiranju broja i odgoju djece, ali i u stvaranju vlastite karijere.
Uz to, Markešić ističe i sljedeće: – Mladi ljudi danas ne doživljaju brak kao nešto sveto i nepromjenjivo, što treba očuvati po svaku cijenu. Iskustvo braka koje stječu u obiteljima, ali i u društvu, “tjera” ih na takav zaključak.
I u najtradicionalnijim županijama trećina su građanski brakovi. Hoće li se zbog vezanosti ljudi za Crkvu u tim županijama taj trend očuvati, teško je prognozirati. Slavonske županije se prazne. Slijede ih i ostale. Sve više je naznaka da više neće biti onih koji će, i kad bi htjeli, sklapati bilo kakve brakove. Hrvatska će se poželjeti svatova, a svatova biti neće – govori Markešić.
