Odjel za kardiologiju s koronarnom jedinicom u Županijskoj bolnici u Čakovcu jedan je od najzahtjevnijih, a njegovi djelatnici su jedni od najodgovornijih u spašavanju ljudskih života. Njegov voditelj je naš današnji sugovornik Branko Ostrički, dr.med.spec.interne medicine, subspec. kardiologije pa je naše nezaobilazno uvodno pitanje bilo:
Što za vas znači spašeni život?
– Svoj posao doživljavam kao poziv, a liječenje bolesnika ili spašavanje njegovog života kao smisao cjelokupnog truda i odricanja koje sam uložio u izgradnju sebe kao liječnika. Ne postoji zdravstveni djelatnik koji ne osjeti blagodat sreće spašenog života. To je naša intima koju nerado iznosimo prema van i koja nas čini boljima i poniznijima.
Tko je Branko Ostrički?
51-godišnjak rođen u Varaždinu da bi do 15-te godine života bio u Lepoglavi. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1993. Radio je kao obiteljski liječnik u Ivancu do 1996., a iste godine kao liječnik ‘sekundarac’ primljen je na Odjel pulmologije ŽB Čakovec gdje 1997. dobiva specijalizaciju iz interne medicine. 2001. položio je specijalistički ispit iz interne medicine, a od 2002. godine radi kao liječnik internista na Odsjeku kardiologije.
Pet godina poslije odlazi u Polikliniku ‘Sunce’ Varaždin gdje 2008. dobija užu specijalizaciju iz kardiologije. 2010. godine polaže subspecijalisitčki ispit te postaje internista-kardiolog. Na poziv tadašnjeg rukovodstva bolnice sredinom 2011. vraća se u ŽB Čakovec, u početku kao voditelj Koronarne i postkoronarne jedinice, a nakon unutarnjeg preustroja 2014. postaje rukovoditelj Odjela kardiologije s koronarnom jedinicom.
Početkom 2017.godine javlja se na natječaj i ponovno biva imenovan voditeljem navedenog Odjela. Otac je punoljetne djece, sina Roberta koji ove godine završava diplomski studij iz kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu te je kao dobitnik Plivine stipendije odnedavno i njihov zaposlenik u istraživanju i razvoju. Kćer Iva je maturanticu II. gimnazije u Varaždinu čija je želja studiranje farmacije.
Ljubav prema medicini ?
–U osmom razredu OŠ pokazivao sam poseban interes prema biologiji i u to vrijeme obaveznoj nastavi Prve pomoći. Bio sam član ekipe prve pomoći koja je bila prvak Hrvatske te sam kroz pripreme za natjecanja stekao interes i želju za tu vrstu posla. Uz neophodnu želju za pomaganje drugima javila se i jaka znatiželja, upoznati na koji način funkcionira ljudski organizam te kako nastaju bolesti.
Zbog čega kardiologija?
– Tijekom nastave iz kliničkih predmeta na fakultetu kardiologija mi je bila posebno zanimljiva zbog veća tada dobro razvijene dijagnostike, velikih mogućnosti u liječenju kardioloških bolesnika kao i činjenice da liječenje srčanih bolesti značajno pridonosi produljenju života.
Kakve izazove ona nudi?
– Suvremena kardiologija je egzaktna medicinska disciplina gdje su i dijagnostičke i terapijske metode usko vezane uz napredak tehnologije. Obzirom da je srce mehaničko-električna pumpa danas i u jednom i u drugom segmentu funkcioniranja srca postoje umjetne naprave koje mogu pomoći bolesnicima da prevladaju po život opasne situacije u stanjima kao što su srčani udar, srčano zatajivanje, srčane aritmije.
Sva ta stanja mogu izazvati smrt, ali isto ih je tako moguće uspješno liječiti metodama kao što su intervencije na koronarnim arterijama, ugradnja srčanih elektrostimulatora, ugradnja mehaničkih potpornih pumpi, umjetnih srčanih zalistaka, transplantacija srca. Suvremena kardiologija teži mogućnosti tehnološki savršenog umjetnog, mehaničkog srca ili možda u bliskoj budućnosti uzgoju biološkog srca.
Gdje su Međimurci u Hrvatskoj po kardiološkim oboljenjima?
– Uglavnom pratimo hrvatski prosjek. Srčane bolesti su najčešći uzrok smrti u našoj državi, pa tako i u Međimurju i čine oko 48 % svih smrti.
Koja su najčešća?
– Sve srčane bolesti, ukoliko se na vrijeme i pravilno ne liječe u konačnici dovode do srčanog zatajivanja. Dvije najčešće pojedinačne bolesti su bolest koronarnih arterija (arterija na površini srca koje ishranjuju samo srce) te oštećenje srca koje je posljedica visokog i loše liječenog krvnog tlaka (hipertenzije) koju nazivamo hipertenzivnom srčanom bolešću. Te dvije bolesti čine 75% problema u kardiologiji. Ostalo su bolesti srčanih zalistaka te neke nasljedne ili stečene bolesti srčanog mišića koje nazivamo kardiomiopatijama.
Zbog čega do njih dolazi?
– Dvije naprijed spomenute najčešće srčane bolesti, koronarna i hipertenzivna, su posljedica višegodišnje izloženosti takozvanim čimbenicima kardiovaskularnog rizika. Njih pak dijelimo u dvije skupine, one nepromjenjive, na koje ne možemo utjecati kao što su dob, spol, nasljedne osobine te puno značajnije promjenjive, na koje možemo dobro utjecati ili ih liječiti.
Visok krvni tlak, visoke masnoće u krvi, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna težina, pušenje i fizička neaktivnost. Upravo ti promjenjivi čimbenici čine oko 80% ukupnog rizika i u tome leži velik potencijal prevencije srčanih bolesti na kojem treba inzistirati upravo zbog činjenice da su srčane bolesti glavni razlog umiranja ljudi, a i da je njihovo suvremeno liječenje, iako vrlo uspješno i vrlo skupo. Prevencija je puno jeftinija i učinkovitija.
Danas je učestali srčani infarkt. Zbog čega se najčešće javlja?
– Dvije najčešće pojedinačne bolesti kao uzrok smrti su srčani i moždani udar. Obje bolesti nastaju kao posljedica naglog začepljenja ,ili u slučaju moždanog udara i puknuća krvne žile koja ishranjuje srce, odnosno mozak. Žila se obično začepi na mjestu gdje je oštećena i sužena naslagama masnoće i kalcija, a te naslage nastaju kao posljedica izloženosti naprijed navedenim čimbenicima rizika i naravno starenju.
Samopomoć i prva pomoć?
– Srčani je udar po život opasna bolest i čak 20-2 % bolesnika na žalost može umrijeti i prije dolaska u bolnicu. Vrlo je važno educirati se o simptomima i znakovima srčanog udara jer je za preživljavanje i što manju invalidnost presudno da bolesnik što prije dođe do bolnice. Posebno bi trebali biti educirani ljudi koji su u visokom riziku, dakle oni koji su pušači, imaju visok tlak, šećernu bolest, visoke masnoće ili kronično oštećenje bubrežne funkcije.
U posebno su visokom riziku oni koji su već preboljeli srčani udar. Važno je i znanje u postupcima oživljavanja kao i šira dostupnost uređaja za prekid zloćudnih srčanih aritmija, tzv. automatskih kardioverter defibrilatora koji bi trebali biti dostupni na javnim mjestima gdje se okuplja velik broj ljudi.
KB Dubrava je ‘pogođenima’ bila spas. Od kada i koliko je života tamo spašeno?
– Sa Zavodom za bolesti srca i krvnih žila KB Dubrava suradnja postoji skoro dva desetljeća, a u samom zbrinjavanju srčanih udara praktički od početka formiranja tzv. mreže primarne PCI u našoj državi u koju je naša županija uključena od 2005. godine. Prosječno smo godišnje transportirali 60-80 bolesnika s najopasnijom vrstom infarkta i još desetine njih sa predinfarktnim stanjem ili blažim oblicima bolesti. U tih je desetak godina na taj način spašeno više od tisuću života.
Danas je situacija nešto drugačija?
– Unatrag 5 mjeseci u našoj ustanovi postoji laboratorij za kateterizaciju srca koji je približio najsuvremeniju pomoć u liječenju srčanog udara našim sugrađanima jer, kao što sam naprijed naveo, vrlo je važno da kod srčanog udara intervencija na začepljenoj žili bude izvedena, kod onih najtežih oblika bolesti unutar 6-12 sati, a kod ostalih unutar 48 sati.
Dio ekipe ste uvođenja interventne kardiologije. Koliko truda i novaca je to koštalo?
– Još smo u proces učenja i implementacije ove metode liječenja (prva je intervencija u svijetu izvedena još 1977.) pa su istovremeno na edukaciju krenula tri liječnika, uz mene, kolege Mihajlo Kovačić i Marko Hranilović, obojica mladi tridesetogodišnjaci vrlo ambiciozni, visoko stručni i motivirani ljudi. Uz to tu treba spomenuti i ekipu prvostupnika sestrinstva te ing.medicinske radiologije jer je posao u laboratoriju isključivo timski i ne počiva na pojedincu.
Do 2020. godine u ovaj ćemo posao uključiti još barem dvoje mladih liječnika koji su trenutno na specijalizaciji. Svojom najvećom satisfakcijom u pogledu ovog projekta smatram činjenicu da sam uspio prenijeti vlastitu viziju i ambiciju na te ljude te da će ovaj posao siguran sam dobro funkcionirati u budućnosti i bez mene, odnosno neće ovisiti o znanju, ambiciji i volji samo jednog čovjeka.
U sam je projekt uložen veliki trud i mislim da je čitav postupak planiranja, javne nabave i realizacije, primjer kako se dobar projekt uz puno truda može uspješno realizirati. Ukupna vrijednost same opreme je blizu 4 milijuna kuna te još oko 1,5-2 milijuna troškovi uređenja prostora. Važno je da javnost zna da je cijeli projekt, osim nekih manjih troškova, financiralo Ministarstvo zdravstava.
Moram spomenuti imena nekoliko ljudi bez kojih interventne kardiologije u Međimurju ne bi bilo. Dr. Miroslav Horvat kao ravnatelj bolnice u vrlo teškom vremenu sanacije uspio je ne samo ishoditi odobrenje Ministarstva za financiranje i lociranje projekta u Čakovcu nego se izborio i za 4 specijalizacije iz kardiologije u tri godine, zapošljavanje još troje prvostupnika sestrinstva i dva ing. medicinske radiologije koji sada čine tim.
Nadalje tu je docent Boris Starčević,voditelj Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KB Dubrava koji nam je bio neosporni stručni mentor i vrlo velika stručna i moralna podrška te čovjek koji nas je sa svojim timom kroz godinu dana educirao da možemo samostalno započeti sa radom kada se laboratorij otvori. I na kraju, ali i ne najmanje važno, kolega Robert Grudić, aktualni ravnatelj koji je prvih dana svog mandata učinio posljednji i ključni korak da laboratorij proradi i koji na vrlo jasan i konkretan način stoji iza ovog vrijednog projekta svjestan njegovog značaja
Što to Međimurju i Vama osobno znači?
– Intervencijska kardiologija u Čakovcu građanima Međimurja donosi najsuvremeniju pomoć u liječenju jedne tako teške i po život opasne bolesti u njihovu matičnu bolnicu. Mojim kolegama, cijelom timu koji obavlja ovaj posao to je veliki stručni izazov i vjerujem odličan podstrek za učenje, stalno usavršavanje i ono što mi se u ovim vremenima čini neobično važnim, sidro koje će mlade, stručne ljude koji rade kardiologiju ostaviti u Međimurju.
Treba spomenuti još jedno ime?
– Svakako. Samim početkom rada doveli smo u Čakovec čovjeka koji se tim poslom bavi skoro 30 godina, dr. Miomira Veskovića koji je svaki dan rada laboratorija s nama i koji nas dodatno svakodnevno educira i ulijeva nam sigurnost u ovom poslu koji ima puno stručnih trikova, ali i opasnosti. Kolega Vesković na taj posao putuje iz Zagreba.
Daljnji planovi na usavršavanju interventne kardiologije?
– Od početka je ideja da ovaj laboratorij služi potencijalnim bolesnicima cijele regije, dakle uz našu i ljudima iz Varaždinske pa i djelom Koprivničko-križevačke županije. U prvom redu želimo pružiti pravovremenu i visoko sofisticiranu i suvremenu pomoć ljudima s akutnim srčanim udarom ili onima kojima takav udar neposredno prijeti.
Nadamo se u budućnosti ulasku u Hrvatsku mrežu tzv. primarne PCI čime bi naš laboratorij bio dostupan 24 h dnevno,7 dana u tjednu i 365 dana u godini, dakle stalno. U laboratoriju je moguće uz intervencije na krvnim žilama srca, u budućnosti izvoditi i intervencije na krvnim žilama nogu, krvnim žilama vrata te implantirati srčane elektrostimulatore.
Nezaobilazno, čekanja na preglede. Što je tome razlog, kako utješiti pacijente?
– Najveći razlog čekanja na preglede je nepoštivanje dijagnostičkih postupaka i velik broj nepotrebne dijagnostike kao i prilično velik broj nepotrebnih pregleda za stanja i bolesti koje uspješno može riješiti obiteljski liječnik. Moram naglasiti da s gledišta bolničkog liječnika hitnost neke dijagnostike ili terapije ovisi o tome da li nam je bolesnik upućen kao hitan jer u tom slučaju nema nikakvog čekanja i sve ono što je neophodno za spašavanje života ili sprječavanje invalidnosti će se učiniti odmah.
To su u prvom redu bolesnici koji se primaju u bolnicu na liječenje. Na žalost, hitni bolnički odjel nerijetko je preopterećen stanjima koja nisu hitna. Kardiološka služba svake godine učini više od 4000 UZV srca, isto toliko pregleda, preko 2000 ergometrija, preko 1000 Holter EKG-a. Ako uzmete činjenicu da je prevalencija najtežih srčanih bolesti u Međimurju oko 2% ukupnog broja od 114.000 stanovnika onda vam je jasno da odradimo velik broj nepotrebnih pregleda i pretraga od kojih svaka od njih ima svoju cijenu i opterećuje ionako relativno skroman zdravstveni proračun.
Liste čekanja postoje u cijelom svijetu i nikad se ne mogu izbjeći, no organizacija hitne službe u našoj županiji je odlična i ozbiljno bolestan čovjek uvijek ima na raspolaganju cijeli tim subspecijalista, neprekidno i rekao bih neograničeno.
Opišite nam osjećaj-trenutak ulaska u čovjekovo srce?
– Radi se o izrazito adrenalinskom poslu u kojem poštujete u prvom redu moguće komplikacije, koje nažalost ne možemo izbjeći u potpunosti, i nastojite za bolesnika učiniti ono što je za njega najbolje. Za to je potrebno ogromno znanje koje se stječe godinama učenja te određene vještine manipuliranja instrumentima i materijalima kao i vještine gledanja i interpretiranja angiografskih snimaka. Zbog toga nikad to ne radi jedan čovjek sam nego uvijek tim ljudi od čega barem dva liječnika.
Što Vas još nismo pitali, što bi dodali?
– Već sada mislim da sam bio preopširan. Molim Vas da me ni u jednom dijelu ne ističete posebno ili na bilo koji način preuveličavate ono što radim. To je jednostavno moj poziv koji volim i koji živim – rekao je na kraju zanimljivog i edukativnog razgovora.
Vjerujemo kako će mu se potonje želje i planovi što prije pretvoriti u zbilju.
