Međimurski i varaždinski uzgajivači vode bitku za zaštitu dravske guske

Zaštitu dravske guske pokrenula je Udruga uzgajivača zagorskog purana uz financijsku pomoć Varaždinske županije, no u Međimurju su još 2000. učinili prve korake prema definiranju pasmine pa zbog toga ne gledaju baš blagonaklono na to što su im susjedi iz Varaždinske županije u prednosti zaštite

Niska, kratkih nogu, širokog i jakog vrata, ali relativno male glave, narančastog kljuna, operjanog lica, širokih prsa i dobro razvijenih, perjem obraslih bataka. Opis je to dravske guske koja bi, nakon zagorskog purana i kokoši hrvatice koje već imaju status izvorne zaštićene pasmine, također mogla dobiti dobiti visoku razinu zaštite.

Nekad se masovno uzgajala na pašnjacima uz rijeku Dravu i Savu, a danas se može vidjeti samo u malobrojnim seoskim domaćinstvima u Međimurju, Podravini, okolici Varaždina…

Kako su se pašnjaci pretvarali u oranice, a na Dravi nicale hidreoelektrane, opadao im je broj, a sve ih je manje i zbog križanja sa stranim pasminama poput kineske i tuluške guske. Zaštitu je pokrenula Udruga uzgajivača zagorskog purana uz financijsku pomoć Varaždinske županije. Uključili su se i stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatska poljoprivredna komora i općine u Varaždinskoj županiji.

– Ide sve svojim tokom. Mijenjali smo statut udruge u koji smo osim zagorskog purana ubacili i kokoš hrvaticu, te dravsku gusku koju drži osam uzgajivača. Iz godine u godinu populacija se povećava i želimo je zaštititi prvo u Hrvatskoj kao izvornu pasminu, a potom i na razini cijele Europske unije, da se zna da se ona uzgaja na tom i tom području i nigdje drugdje – kaže Dragutin Medenjak iz Udruge uzgajivača zagorskog purana.

Prati se razvoj peradi od jajeta do odrasle jedinke. Poboljšanjem prehrane postiglo se to da guska umjesto jedanput, jaja izlegne dva puta godišnje, po 18 komada. Uzgaja se radi mesa. Dravska guska uvrštena je i u tzv. Zelenu knjigu izvornih pasmina Hrvatske, i to na popis izumrlih i nedovoljno poznatih pasmina peradi, zajedno s podunavskom i posavskom guskom. U njoj se spominje još i pod imenom međimurska guska.

Najvažnije da se zaštiti i nastani u seoskim domaćinstvima

Upravo su zahvaljujući uzgajivačima iz Međimurja okupljenima u Udruzi uzgajivača malih životinja iz Donje Dubrave i entuzijastu Vladimiru Čižmešiji 2000. godine učinjeni i prvi koraci prema definiranju pasmine.

Pokrenut je program očuvanja i obnove dravske guske, istraženo je područje uzgoja i izrađen radni pasminski standard te pasmine koja, kako se navodi i u Zelenoj knjizi, ima veliku važnost za povijesni i kulturni identitet podravskog dijela Hrvatske, a posebno Međimurja. Zbog toga u Međimurju i ne gledaju baš blagonaklono na to što su im susjedi iz Varaždinske županije u prednosti u postupku zaštite.

– Pokupovali su jedinke na našem terenu i stvorili bazu s kojom sad žele zaštititi pasminu, iako smo mi u Međimurju najdalje otišli u uzgoju – kaže uzgajivač iz donjeg Međimurja (podaci u redakciji), koji zasad ne želi dizati tenzije. Kako doznajemo, prije desetak dana uzgajivači iz Međimurja razgovarali su sa županijskom čelništvom o zaštiti dravske guske, barem kao zavičajne pasmine.

O tome će se razgovori nastaviti početkom 2017. godine. Bez obzira tko će prvi ishoditi potrebnu dokumentaciju, najvažnije je da se dravska guska zaštiti i u što većem broju nastani u seoskim domaćinstvima.

Inače, izumrle i nedovoljno poznate pasmine nalaze se u tzv. Zelenoj listi, a na njoj se nalaze dalmatinski bušak, krčki poni, lički konj, krčko govedo, posavska gulja, sivo dalmatuinsko govedo, zagorsko crveno govedo, birka, istarska koza, bagun, bijela zagorska svinja, bijela mangulica, lasasta mangulica, šiška, crno-šara banovinska svinja, starohrvatski hrt, dalmatinska, lička, podravska, zagorska, istarska, križevačka kukmasta, međimurska, posavska kukmasta i zagorska golovrata kokoš, dalmatinski i međimurski puran, dravska, podunavska i posavska guska, te domaća patka.

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije