Sa 26 dana godišnjeg odmora, uz ‘pametnu’ potrošnju, iduće godine možete imati čak 61 neradni dan.
Krenimo redom.
Već na samom početku godine sa četiri dana godišnjeg može se spojiti blagdan Sveta tri kralja s prethodnim vikendom, što daje devet neradnih dana.
U travnju se isto može ponoviti za Uskrs, s razlikom da se godišnji uzme nakon Uskrsnog ponedjeljka.
Isto se ponavlja oko Praznika rada, kad se sa četiri dana godišnjeg može doći do devet dana odmora u komadu.
Slično će biti moguće i na Tijelovo, kada sa četiri dana godišnjeg u tjednu dolazite do devet dana odmora. A ako potrošite još četiri dana godišnjeg odmora oko Dana antifašističke borbe, dobivate čak 16 slobodnih dana. Idealno za odlazak na more, pišu 24sata.
Velika Gospa pada u utorak, pa se i tu može napraviti odmor od devet dana ili jednim danom godišnjeg možete doći do finog produženog vikenda od četiri dana.
Dan Svih svetih pada u srijedu, pa ne radi razliku uzimate li dva dana godišnjeg prije ili poslije – u svakom slučaju, dobivate pet slobodnih dana.
Na samom kraju godine Božić koji pada u ponedjeljak, sa Štefanjem, omogućit će vam s tri dana godišnjeg lijepih devet slobodnih dana.
Lista svih neradnih dana lako spojivih s vikendima:
06. 01. – petak (Bogojavljanje ili Sveta tri kralja)
17. 04. – ponedjeljak (Uskršnji ponedjeljak)
01. 05. – ponedjeljak (Praznik rada)
15. 06. – četvrtak (Tijelovo)
22. 06. – četvrtak (Dan antifašističke borbe)
15. 08. – utorak (Velika Gospa)
01. 11. – srijeda (Dan svih svetih)
25. – 26. 12. – ponedjeljak/utorak (Božić i sv. Stjepan)
