Profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, Međimurec Kristian Novak, nakon svoga nagrađivanog romana ‘Črna mati zemla’ ovih je dana izdao novi roman na kojem je radio četiri godine – ‘Ciganin, ali najljepši’. Roman je predstavio na ovogodišnjem Interliberu.
– Osim što reflektira niz izazova i problema s kojima su Romi u hrvatskom društvu svakodnevno suočavaju, roman se posebno bavi iznimno intrigantnom temom izolacije unutar romske zajednice te visoke cijene koja se plaća u procesu inkluzije kod druge strane.
No jednako tako vrlo je intrigantan i autorov stav koji u ovom tekstu razmišlja o složenosti pristupa romskoj zajednici i romskim pitanjima upozoravajući na probleme i dileme nametanja dominantnog narativa o Romima koji može pridonijeti (re)generiranju stereotipa, bilo pozitivnih bilo negativnih. Posebno na primjeru medija autor ističe pogubnost površnog pristupa romskim temama bez obzira na to odnose li se prema tim temama pozitivno ili negativno.
Ali i u jednom i drugom slučaju zamagljuju se pravi problemi i njihovi uzroci pa često i prikrivaju teška unutarnja pitanja života i funkcioniranja romskih zajednica kao što se i pogrešno stalno generira teza o Romima kao drugom i posebnom svijetu i s kojima većina ne može ostvariti puni suživot.
U suvremenoj hrvatskoj književnoj produkciji nema mnogo djela u kojima Romi igraju glavne uloge. Od recentne produkcije svakako treba spomenuti odličan i odlično prihvaćen roman Oblak boje kože Nebojše Lujanovića, no daljnje nabrajanje ne bi dugo trajalo. Problem zasigurno nije u pomanjkanju interesa autora.
Čini mi se da je jedna velika zapreka u pisanju o likovima Romima činjenica da je bez istraživanja i intervjuiranja jako teško steći uvid u njihove stvarne životne probleme i kolektivne mehanizme, a druga je činjenica da će se onaj koji se upusti u takav pothvat suočiti s kritikom da pokušava nametnuti nekakav dominantan narativ o Romima (ili “romskom pitanju”) u Hrvatskoj.
A takvo što podrazumijeva i (re)generiranje stereotipa, bilo pozitivnih, bilo negativnih. Te sam činjenice bio svjestan i prije nego što sam počeo pisati roman, kao što sam bio svjestan činjenice i da je jedna stvar pisati o romskoj obitelji koja živi na Peščenici, druga o Romima u Pitomači, treća o Romima koji žive u Međimurju. A ni njih ne veže jedna jedinstvena sudbina.
Bračni par koji živi u podstanarskom stanu u Čakovcu živi drukčije od obitelji u Paragu, ona pak od obitelji u Piškorovcu, situacija se razlikuje i s obzirom na dijelove romskih naselja, u svakoj kući na djelu je ponešto drukčija gravitacija. Kao što je uostalom slučaj i kod neromskog stanovništva. Za mene bojazan od toga da me se prozove za pokušaj diktiranja “dominantnog narativa” nije bio dovoljan da odustanem od pisanja – napisao je o romanu Kristian Novak.
Sandi Ignac, jedan od glavnih likova u romanu, stavljen je pred odluku hoće li dati povjerenje neromima, odluku koja će odrediti hoće li živjeti životom dostojnim čovjeka. O tome što je odlučio i je li to povjerenje naposljetku i opravdano – pročitajte u romanu ‘Ciganin, ali najljepši’.
Kristian Novak rođen je 1979. godine u Baden-Badenu, u Njemačkoj. Djetinjstvo je proveo u Svetom Martinu na Muri. Gimnaziju je pohađao u Čakovcu, diplomirao kroatistiku i germanistiku te doktorirao na Poslijediplomskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Šest godina radio je kao asistent na Odsjeku za germanistiku istoga fakulteta, a 2012. godine prelazi na Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, gdje danas predaje kao docent. Bavi se istraživanjima na području povijesne sociolingvistike, analize diskursa i jezične biografistike. Od 1998. do 2009. godine bio je standardni reprezentativac RH u karateu, osvajač je niza medalja na europskim i svjetskim prvenstvima.
Godine 2005. objavljuje roman ‘Obješeni’ (Čakovec: Insula), a godine 2013. roman ‘Črna mati zemla’ (Zagreb: Algoritam), koji osvaja T-portalovu nagradu za roman godine. ‘Črna mati zemla’ ubrzo je doživjela nekoliko stranih izdanja, adaptirana je u radiodramu, dok su kazališna i filmska adaptacija u tijeku.
