Međimurje je iznjedrilo mnoge uspješne ličnosti, od kompozitora Josipa Štolcera-Slavenskog, Rudolfa Steinera, dr. Vinka Žganca pa sve do brojnih profesora, inženjera, znanstvenika, odvjetnika, liječnika, ekonomista, novinara, sportaša i umjetnika na koje Međimurci mogu biti ponosni. Kamo ih je životni put odnio nakon završetka srednje škole u Međimurju, čime se danas bave te kako vide svoju budućnost i profesionalni razvoj, otkrivat ćemo svakog tjedna
Teo Petričević (39) iz Murskog Središća zasigurno je jedna od najsvestranijih osoba koje smo imali priliku ugostiti u ovoj rubrici. Po struci je magistar poslovnih studija, a trenutno je zaposlen kao direktor ACT Grupe, prvog hrvatskog konzorcija društvenih poduzeća sa sjedištem u Čakovcu.
Osim što upravlja organizacijom, također je i voditelj nekoliko strateških i razvojnih projekata. U posljednje vrijeme je najangažiraniji na projektu Pokreni nešto svoje, novom razvojnom programu potpore poduzetničkim projektima u Hrvatskoj namijenjenom poduzetnicima početnicima i mikropoduzećima. U široj je javnosti prepoznat kao stručnjak za društveno poduzetništvo i društvene inovacije, s više od petnaest godina poduzetničkog i predavačkog iskustva.
No, ni tu ne prestaje popis njegovih aktivnosti. Također je i član brojnih organizacija i inicijativa poput Platforme za Društveni centar Čakovec, Platforme za dobru ekonomiju, Impact Huba Zagreb i drugih te član desetak profesionalnih tijela na europskoj i nacionalnoj razini – od Europskog udruženja za pravo društvenih poduzeća do Odbora za praćenje Operativnog programa ‘Učinkoviti ljudski potencijali’ 2014–2020.
Njegov društveni angažman potaknuo ga je na dodatno obrazovanje
Nakon završene srednje škole Teo je otvorio obrt za grafički dizajn, a ubrzo je postao i aktivan u promociji i prezentaciji različitih programa nezavisne kulture u Klubu mladih Čakovec, koji je koordinirala čakovečka udruga ACT. Sve ga je to potaknulo na dodatno obrazovanje.
– Te radne aktivnosti tražile su dodatna znanja pa sam 2008. godine stekao zvanje prvostupnika multimedije na Veleučilištu u Varaždinu. ACT je u to vrijeme krenuo s provedbom prvih većih razvojnih projekata i pokretanjem prvih društvenopoduzetničkih pothvata, što je tražilo dodatne menadžerske i prodajne vještine te sam zato upisao Studij poslovnih znanosti, smjer trgovina, na Fakultetu komercijalnih i poslovnih znanosti u Mariboru, objašnjava Teo.
Paralelno se otvorila mogućnost sudjelovanja na specijalističkom studiju na Sveučilištu Pannonia u Mađarskoj, pa je 2012. godine završio oba studija i stekao zvanja magistra poslovnih studija i specijalista upravljanja EU projektima.
Uskoro ga očekuje i stjecanje još jednog magisterija, onog sa Sveučilišta Cork u Irskoj, pri kojem piše rad na temu zadružnih principa u poslovanju uspješnih zadružnih organizacija u Hrvatskoj.
Teo čvrsto stoji iza toga da obrazovanje nikada ne staje pa je uz ono formalno, godinama pohađao i razne edukacije diljem Europe, a sve je to urodilo plodonosnom karijerom. Njegovi su počeci bili vezani uglavnom uz glazbu i izdavaštvo, a i na tom području je unio novosti na tržište.
– Počelo je od organizacije koncerata glazbenika iz cijeloga svijeta, izdavanja nezavisnog časopisa koji se distribuirao u 27 zemalja, a sve je kulminiralo formalizacijom izdavaštva. U razdoblju od 2002. do 2004. godine objavio sam petnaestak knjiga (prijevoda, autorskih djela) koje su po prvi puta u Hrvatskoj otvorile neke teme, poput gradnje kuća od bala slame.
Kraj devedesetih i početak novog milenija obilježilo je snažno društveno-aktivističko djelovanje kroz brojne zagrebačke i međimurske organizacije civilnog društva. Društveno poduzetništvo i društveni aktivizam najbolje opisuju moje područje djelovanja posljednjih dvadesetak godina, koje je formalizirano kroz dvadesetak različitih organizacija civilnog društva i društvenih poduzeća, govori nam Teo.
Rad u Autonomnom centru usmjerio je tijek njegove karijere
Krovna organizacija kojom je počeo njegov put prema stručnjaku za društveno poduzetništvo, kako ga danas nazivaju, svakako je spomenuti ACT, Autonomni centar.
– ACT je formalizirao svoje djelovanje 2003. godine kao udruga građana koja informiranjem, savjetovanjem, izobrazbom i drugim oblicima podrške radi na razvoju civilnoga društva, društvene ekonomije te slobodne kulture i društveno angažirane umjetnosti. Nastala je kao odgovor na potrebe i probleme u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, te je od samih začetaka djelovala kao platforma i inkubator za razvoj projekata i poduzetničkih pothvata u različitim područjima. Autonomni centar bio je mjesto susreta brojnih lokalnih aktivista, društvenih inovatora, poduzetnika, nadovezuje se.
U rujnu 2016. godine Autonomni centar pripojen je ACT Grupi, koja djeluje od 2013. godine kao konzorcij društvenih poduzeća, a rezultati koje postižu zaista su impresivni.
– Tijekom 2015. osam društvenopoduzetničkih organizacija provelo je 18 projekata, s 328 događaja za više od 11.300 direktnih korisnika/ica, 55% ukupnih prihoda činili su prihodi na tržištu roba i usluga, a 30% više sredstava vratili smo u državni proračun nego smo iz njega primili (90% više smo vratili u lokalni proračun nego smo iz njega primili), 44% radnika/ica su osobe u nepovoljnom položaju, a konzorcij provodi načela ‘zelenog ureda’, ponosno ističe Teo.
Socijalna zadruga Humana Nova jedan je od najprepoznatljivijih ACT-ovih pothvata
Već i ovi podaci pokazuju koliko ACT doprinosi zajednici, a jedan od pothvata proizašlih iz njega koji je posljednjih nekoliko godina plijenio pažnju javnosti je Humana Nova, jedna od prvih socijalnih zadruga u Hrvatskoj. Njezino je osnivanje bilo odgovor na prepoznate probleme osoba s invaliditetom, ali i šire zajednice.
– Identificirano je kako osobe s invaliditetom ne posjeduju specifična znanja potrebna na tržištu rada, da ne postoje modeli uključivanja osoba s invaliditetom u radne aktivnosti te da nema razvijenog modela održivog zbrinjavanja nekih vrsta otpada, poput tekstila, namještaja i robe široke potrošnje. Tijekom godina se Humana Nova pozicionirala kao jedinstven model radne integracije osoba u nepovoljnom položaju kroz procese sakupljanja i ponovne upotrebe tekstilnog otpada, a osim što postoji replicirani model u Zagrebu, planira se proširiti i na druge hrvatske gradove, objašnjava nam Teo.
Autor je brojnih publikacija, udžbenika i stručnih radova
Osim što predano radi u navedenim udrugama te često gostuje kao predavač na brojnim konferencijama i edukacijama, Teo je također autor brojnih publikacija, udžbenika i radova.
Riječ je o udžbenicima i priručnicima za obrazovne programe (npr. udžbenik i priručnik za nastavnike ‘Poduzetništvo za gimnazijske programe’, ‘Priručnik za voditelje društvenih poduzeća za programe usavršavanja’, priručnik ‘Budi poduzetnik/Društveni poduzetnik za neformalne programe obrazovanja’), priručnicima za korištenje u poslovanju (npr. ‘Društveno odgovorno poslovanje i društveno poduzetništvo u sektoru turizma’), zbornicima (npr. ‘Poduzetništvo u službi zajednice’) te istraživačkim radovima (npr. publikacija ‘Zakonodavni i institucionalni okvir za razvoj društvenog poduzetništva u Jugoistočnoj Europi’, zatim ‘Strateška studija o razvoju društvene ekonomije u kontekstu implementacije Strategije 2020 za Jugoistočnu Europu’ izrađena za Regional Cooperation Council, studija ‘Mapa društvenih poduzeća i njihovih eko-sustava u Europi – Izvještaj za Hrvatsku’, izrađena za Europsku komisiju).
Sve su te publikacije besplatne za korištenje i dostupne online.
S obzirom da je i stručnjak za EU fondove, upitali smo ga što misli o hrvatskom iskorištavanju mogućnosti koje EU nudi.
– U pretpristupnim fondovima nismo bili pretjerano uspješni. Danas imamo desetak puta više sredstava na raspolaganju, uz brojne programe i potprograme Europske unije. Sustav upravljanja EU fondovima nam još uvijek ne funkcionira, mi koji smo u funkciji korisnika već desetak godina vidimo premalo pozitivnih pomaka. Ne uči se iz grešaka, ne primjenjuju se naučene lekcije. Ključni problem je neučinkovitost i birokratiziranost javnog sektora te preveliki utjecaj stranačkih politika u razvoj i implementaciju programa. Jednaka je situacija i u brojnim drugim članicama Europske unije, no ne bi zbog toga trebali biti sretni i zadovoljni, iskren je Teo.
Njegovu su karijeru obilježile i brojne primljene nagrade
Zbog predanosti svome radu i stručnosti koja je vidljiva u svakom aspektu njegovog djelovanja, ne čudi što je u dosadašnjoj karijeri primio brojne nagrade zajedno sa svojim timom.
ACT Grupa dobitnica je petnaestak značajnijih nagrada u području društvene ekonomije, od Nagrade za društvenog poduzetnika 2011. godine, dvije nagrade Ključna razlika (2013. i 2014. godine), do Europske nagrade za poticanje poduzetništva (2014. godine) i Nagrade za društvenu inovaciju SozialMarie 2015. godine.
Teo ne krije da nagrade laskaju, ali i napominje da iza toga stoji mnogo rada.
– Svako priznanje i nagrada je potvrda uspješnosti i učinkovitosti razvojnog projekta ili pothvata. Nagrada daje motivaciju i snagu za daljnji rad, koji u hrvatskim okvirima nije ni poticajan ni lak. Svaka nagrada koju je ACT Grupa ili članica dobila je rezultat rada tima ljudi koji su požrtvovno i nesebično radili na razvoju i implementaciji projekta, rekao je.
Kako Teo, tako i cijeli ACT-ov tim dokazuju da i u Hrvatskoj dobre ideje mogu uspjeti, neovisno o lošoj općoj klimi.
– Svaka inicijativa, projekt, pothvat, svako novo registrirano i uspješno poduzeće ili razvojna organizacija dokaz je da se i u Hrvatskoj, zemlji s visokim stupnjem korupcije, u suradnji s lokalnom zajednicom, građanima (ne lokalnim vlastima), mogu pokrenuti uspješne i održive priče. A da bismo prepoznali takve priče trebamo redefinirati uspjeh. Uspjeh se ne smije mjeriti samo u broju pokrenutih poduzeća, broju razvijenih proizvoda koje smo stavili na tržište, ekonomskim i financijskim pokazateljima. Uspjeh uvijek treba mjeriti kroz pozitivni društveni utjecaj pojedinca ili organizacije, dakle dugoročnom pozitivnom promjenom u društvu koja je kroz učinkovit i održiv model odgovorila na neki problem ili potrebu, kaže Teo.
Okolina ga nadahnjuje za nove ideje i projekte
Upravo u tome uvijek iznova pronalazi motivaciju za svakodnevni rad.
– Okolina svakodnevno šalje impulse koji inspiriraju, potiču na razmišljanje i traženje odgovora, novih modela, novih praksi. Najjači impulsi koji inspiriraju i motiviraju su društvene nepravde – od ekonomskih nejednakosti sve do spolne, nacionalne i klasne diskriminacije. Na žalost, brojne su i imamo još puno posla, ali me veseli što u svemu tome imam podršku supruge, sina, obitelji, prijatelja i kolega, završava Teo.
Jednakim smjerom namjerava nastaviti i u budućnosti – učiti i ulagati u sebe te mijenjati nabolje zajednicu u kojoj živi.
Cijela mu naša redakcija čestita na svim dosadašnjim uspjesima i zahvaljuje na radu kojim mijenja sliku Međimurja.
