Oko 300 diplomanata medicine, koji su na medicinskim fakultetima diplomirali u srpnju i rujnu ove godine, čeka na obavljanje pripravničkog staža bez kojega ne mogu dobili licencu za obavljanje liječničke profesije, a neizvjesno je kada će svi oni dobiti mogućnost stažiranja s obzirom na odluku da natječaje za pripravnički staž više ne raspisuje HZZO već svaka zdravstvena ustanova za sebe, upozorava Danko Relić, predsjednik Hrvatskog društva mladih liječnika Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ).
“Imali smo sustav koji je funkcionirao i bio transparentan. Natječaji za pripravnički staž, u trajanju od pet mjeseci, dosad su obično raspisivani u kolovozu, a kolege su imale mogućnost aplicirati za dvije ustanove u kojima su željeli stažirati te su gotovo svi relativno brzo dobili staž tamo gdje su željeli”, rekao je Relić Hini.
Po novom modelu, koji je Upravno vijeće HZZO-a usvojilo u srpnju, svaka ugovorna zdravstvena ustanova sama raspisuje natječaje za stažiranje, a prije njihove objave dužna je ishoditi suglasnost HZZO-a o broju pripravnika za koje namjerava raspisati natječaj te o provedbi natječaja, donosi Index.hr.
Po podacima Društva mladih liječnika, dosad je staž raspisalo 14 zdravstvenih ustanova, među kojima su KBC Zagreb, KBC Rijeka i KBC Sestre milosrdnice, KB Merkur i KB Dubrava, Klinika za dječje bolesti Zagreb, psihijatrijske bolnice Vrapče i Sveti Ivan, te opće bolnice Varaždin, Čakovec, Vukovar, Vinkovci, Pula i Bjelovar.
Relić napominje da veliki broj diplomanata sada traži mogućnost stažiranja kod koncesionara obiteljske medicine i u privatnim ustanovama, no to nije rješenje.
Štetna odluka HZZO-a
“U Hrvatskoj godišnje diplomira između 450 i 500 doktora medicine. Pripravnički staž spada u obvezni dio našeg obrazovanja, kako bismo nakon toga mogli pristupiti stručnom ispitu i dobiti licencu za rad te se zaposliti u zdravstvenom sustavu. S obzirom na nedostatak liječnika i njihov sve veći odlazak na rad u inozemstvo, tu odluku HZZO-a smatramo štetnom”, kaže Relić.
Društvo mladih liječnika na to je upozorilo Upravno vijeće HZZO-a i zatražilo hitnu izmjenu odluke, koja ne donosi jasno postavljene rokove u kojima bi ustanove trebale provesti natječaje i koja će dodatno povećati administriranje.
“Tražili smo od HZZO-a objašnjenje zašto je došlo do toga, kao i da se ravnatelje animira na što brže raspisivanje natječaja. Odgovor je bio da su ustanove i ravnatelji svjesni nedostatka liječnika pa neće biti problema oko raspisivanja natječaja. U Ministarstvu zdravlja nam je usmeno rečeno da će poslati dopis ravnateljima da se natječaji za staž što prije raspišu, no to se nije dogodilo”, ističe Relić.
Iz Ministarstva zdravlja odgovaraju da su donijeli odluku o kontinuiranom raspisivanju pripravničkog staža kako bi se stažisti mogli javljati na natječaj po završetku studija, a ne u određenim vremenskim intervalima, kao što je to do sada bio slučaj. HZZO je, ističu, obavijestio ustanove o izmjenama modela još u svibnju.
“Po podacima Ministarstva zdravlja, ugovorne zdravstvene ustanove i drugi ugovorni subjekti HZZO-a kontinuirano provode navedene postupke i dostavljaju ugovore o radu sklopljene s izabranim pripravnicima na osnovu kojih HZZO u najkraćem roku sklapa ugovore o financiranju pripravničkog staža”, poručuju iz Ministarstva.
Iz HZZO-a su pak odgovorili da su dosad 53 ugovorne zdravstvene ustanove zatražile od njih suglasnost na broj pripravnika za koje namjeravaju provesti javni natječaj, a među njima je dosad sedam ustanova sklopilo ugovor o financiranju pripravničkog staža za 18 zdravstvenih radnika. Također kažu kako su ugovor o financiranju pripravničkog staža s HZZO-om potpisala i 22 od ukupno 77 drugih ugovornih subjekata (poliklinike, privatnici) za 22 zdravstvena radnika.
Pripravnički staž doktora medicine od 2013. godine smanjen je s godine dana na pet mjeseci, u vrijeme kad je ministar zdravlja bio Rajko Ostojić, a Relić kaže kako mnogi smatraju da ga treba vratiti na godinu dana. Prosječna plaća liječnika stažiste je 4200 kuna. Nakon obavljenog pripravničkog staža polažu stručni ispit u Ministarstvu zdravlja, na temelju čega im Hrvatska liječnička komora izdaje licencu za rad.
Nema nacionalnog plana raspisivanja specijalizacija
Relić kaže kako se nakon položenog stručnog ispita mladi liječnici najčešće zapošljavaju kako zamjene u ambulantama obiteljske medicine ili u zavodima za hitnu medicinu, te se prijavljuju na natječaje za specijalističko usavršavanje.
“Neki specijalizacije dobiju prije, a neki kasnije, no problem je što nema nacionalnog plana raspisivanja specijalizacija, gdje bi mladi liječnik mogao pratiti za koje se specijalnosti na pojedinom području iskazuje interes. Sustav, nažalost, funkcionira tako da ravnatelji ustanova procjenjuju koliko bi im trebalo specijalista određene struke i na temelju toga upućuju zahtjev Ministarstvu, koje potom odlučuje o izdavanju odobrenja za raspisivanje natječaja”, rekao je Relić.
Hrvatsko društvo mladih liječnika uključilo se u izradu prijedloga sustava specijalizacije koji je izradio HLK jer ga smatra dobrim polazištem za raspravu o osiguranju kvalitetnog sustava specijalizacija u Hrvatskoj. Smatra kako bi liječnici nakon specijalizacije trebali slobodno birati ustanovu u kojoj će raditi dok bi jedinice regionalne samouprave trebale uložiti više napora u njihovu zadržavanju u svojim ustanovama, piše Index.hr.
“To su ljudi koji su dugo studirali, u godinama kada se trebaju stabilizirati u svakom smislu, pogotovo materijalno, te zasnivati obitelj. Upravo su to segmenti na koje bi trebalo igrati da ih se zadrži, npr. kroz davanje povoljnijih stambenih kredita ili davanje praznih stanova na korištenje u depriviranim područjima, koje bi mogli dobiti na korištenje i u trajno vlasništvo. Važni su i bolji uvjeti rada i pružanje većih mogućnosti za stručno usavršavanje, koje je neophodno u medicini”, kaže Relić.
