Više desetaka tisuća vjernika iz svih dijelova Hrvatske i inozemstva okupilo se u nedjelju u ludbreškom svetištu Predragocjene Krvi Kristove, gdje se u 11 sati održalo središnje misno slavlju koje je predvodio sisački biskup Vlado Košić, na vrhuncu desetodnevne manifestacije Dani ludbreške Svete Nedjelje, a uz brojne vjernike u Ludbreg su stigli i predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner i tehnički premijer Tihomir Orešković.
Orešković je u izjavi medijima, prije početka procesije i misnog slavlja, rekao kako je ovo njegov prvi dolazak u Ludbreg na hodočašće. “Prvi sam puta u Ludbregu i na ovom hodočašću. Kao katolik i kao vjernik mislim da je ovdje zaista lijepo. Ako sam dobro čuo, danas će ovdje biti 100 tisuća vjernika i ovo je prekrasan događaj gdje mi kao vjernici imamo priliku naći se zajedno u molitvi i vjeri”, naglasio je premijer Orešković.
Predsjednik Hrvatskog sabora, akademik Željko Rajner rekao je da mu je današnje hodočašće jedno od brojnih dolazaka u Ludbreg na Dane ludbreške Svete nedjelje.
“Moglo bi se reći da sam ja redoviti na Svetoj nedjelji, pogotovo na misi u nedjelju. Naravno svaki puta čovjek odavde ode obogaćen. Poruke koje se nose iz Ludbrega su nešto što ja mislim da bi svatko od nas trebao imati duboko u srcu i držati, poštovati i slijediti te poruke ostatak godine”, dodao je.
Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, prije početka misnog slavlja, izrazio je nadu da će današnja svetkovina Presvete Krvi Kristove proći u duhu mira, tolerancije i korektnosti. Nada se da će svi ljudi sretno i zadovoljno otići iz Ludbrega, kazao je Bićić, dodavši kako su Ludbrežani i ove godine svojim primjerom pokazali da su odlični domaćini.
Vjerska manifestacija, i današnje središnje misno slavlje, spomen su na događaj iz 1411. kada je za vrijeme mise u kapelici dvorca Bathhany došlo do čudesne pretvorbe misnog vina u Presvetu Krv Kristovu. Svetkovina Presvete Krvi Kristove svake godine u Ludbreg dovede brojne osobe iz političkog života Hrvatske budući je pokrovitelj manifestacije i izgradnje kapelice i Svetišta Hrvatski sabor, prema zavjetu iz davne 1739. godine.
