Koncert povodom 100-te godišnjice rođenja fra Miroslava Grđana

>> Koncert povodom 100-te godišnjice rođenja fra Miroslava Grđana

U župnoj crkvi svetog Nikole Biskupa u Čakovcu povodom 100-te godišnjice rođenja fra Miroslava Grđana održan je koncert na kojem su njegova glazbena djela izveli Filip Horvat na orguljama, Zita Varga na Violončelu, Nadia Varga Modrić na klaviru, te ženski i mješoviti zbor sv. Nikole, mješoviti zbor Josip Štolcer Slavenski i poznati čakovečki bariton Henrik Šimunković, uz pratnju Božidara Bogdana na orguljama, zborovima su ravnale Dragica Karolina Šimunković, Senka Bašec Šamec i Marina Grahovec.

Miroslav Grđan bio je rođeni Čakovčanin. Pred svršetak Gimnazije godinu je dana bio orguljaš varaždinske franjevačke crkve. Godine 1934. otišao je na studij teologije u Zagreb. U franjevački samostan u francuski Metz poslan je 1935. kao jedan od najboljih bogoslova. U proljeće 1938. zaređen je za đakona u beckoj katedrali, a ljeti iste godine za svećenika u Svetište Majke Božje na Trsatu. Iste je godine na Veliku Gospu u rodnom gradu održao mladu misu. Vrativši se u Metz, orguljaškim umijećem zadivio je jednog bogatoga francuskog vjernika priskrbivši si time 1938. njegovu novčanu potporu za studij na Konzervatoriju u istom gradu, istodobno nastavljajući studij teologije.

Po povratku u hrvatsku fra Grđan Teologiju je diplomirao na Bogoslovnom fakultetu 1940. u Zagrebu. Sljedeće godine upisao je kompoziciju i orgulje na zagrebačkom Hrvatskome državnom konzervatoriju. Kao skladatelj i instrumentalist bio je cijenjen još u studentskim danima, a skladbe su mu javno izvođene. O glazbi i umjetnosti je i pisao. Sačuvano je više njegovih publicističkih tekstova: ‘Što nam je dalo jednoglasje?’, ‘O međimurskoj popijevci’, ‘Pučka popievka – izvor nacionalne glasbe’, ‘Što su nam orguljaši?’ i druge.

Njegov skladateljski opus obuhvaća vokalne, instrumentalne, i vokalno-instrumentalne skladbe te obrade i harmonizacije tradicijskih napjeva. Prilikom bombardiranja Zagreba 1944. godine porušen je dio Franjevačkog samostana u kojem je bila i Grđanova soba, zbog čega je uništen i znatan dio njegovih skladbi, a sam fra Miroslav Grđan nestao je 1946. godine. Naime, kako je istaknula Dragica Karolina Šimunković jedna od organizatorica koncerta u Čakovcu, dan i točno mjesto njegovog pogubljenja nisu poznati.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije