– Potrebna je jasna i jednoznačna podrška reformi, riječ je o nacionalnom projektu u odgoju i obrazovanju koji je predugo zanemarivan. Potreban je kontinuitet koji smo mi poštovali, potreban je dogovor o ovom prijedlogu koji nije savršen i koji ima pogrešaka koje treba promijeniti.
Ali za zemlju koja živi prošlost, koja živi u prošlosti i za prošlost, kurikularna je reforma nagovještaj svega dobrog, ideja napretka i nade, nesavršen je, ali iskren pokušaj stvaranja boljeg društva – kazao je na predstavljanju kurikularne reforme njezin voditelj dr. Boris Jokić.
Zanimanje u trećem razredu
U činjenici da su prezentaciji nazočili bivši i sadašnji ministar prof. dr. Vedran Mornar i prof. dr. Predrag Šustar vidi mogućnost nadilaženja političkih razmišljanja i razlika. Predloženom reformom osnovno i srednjoškolsko obrazovanje podijeljeno je u pet ciklusa. Prvi počinje obveznom predškolom i uključuje još prva dva razreda osnovne škole u kojima neće biti brojčanih ocjena, a ni predmeta, već će nastava biti integrirana, a učitelj će sam osmisliti kako će pojedina područja obraditi s učenicima.
Drugi ciklus obuhvatit će treći, četvrti i peti razred, a treći šesti, sedmi i osmi razred osnovne škole. U osnovnoj školi nastavni plan iskazivat će se na godišnjoj, a ne na tjednoj razini kao sada, što znači da će se pojedini predmet moći slušati u kontinuitetu, primjerice jedno polugodište. Nastavna godina produžit će se za dva tjedna za tzv. projektnu nastavu. Devetogodišnja osnovna škola trebala bi prema planu početi tek školske godine 2020./21., a do tada će joj supstitucija biti uključivanje obvezne predškole, koja će se i dalje izvoditi u vrtićima, u prvi obrazovni ciklus.
Sve srednje škole bit će podijeljene u dva ciklusa. U četverogodišnjim školama prvi ciklus čine dva prva razreda, a drugi dva posljednja. Novi model gimnazija, kazao je Jokić, trebao bi se uvesti za pet godina, a on gimnazije dijeli u one s ranom orijentacijom (matematičke, jezične, prirodoslovne i slično) i opće u kojima bi učenici tek nakon drugog razreda birali u skladu sa svojim interesima jedan od sedam ponuđenih modula (tri su iz matematičko-prirodoslovnog područja i četiri iz društvenog).
Prva dva razreda strukovnih škola bili bi sektori (primjerice, turistički), a u trećem razredu učenici bi birali zanimanje, primjerice u sektoru turizma zanimanje kuhar. U trogodišnjim školama učenici bi već od prvog razreda imali 50 posto prakse koju bi izvodili ili u školi ili u tvrtki. Ako strukovna škola nema uvjete za izvođenje prakse, ne bi trebala ni izvoditi strukovne programe, dodao je dr. Jokić. Komentirajući predloženu reformu, ministar Šustar našalio se na svoj i na Jokićev račun rekavši da mnogo toga ne dijele, ali i da mnogo toga dijele, primjerice najraščupaniju frizuru u području obrazovanja.
Osim toga, kazao je, dijele i pozitivnu energiju. Zahvalio je svima koji su na reformi radili pozivajući institucije, ponajprije HAZU, ali i pojedince, da se uključe u stručnu raspravu koja bi trebala trajati 30 dana. Nakon toga provest će se javna rasprava.
Idealizam potreban djeci
– Ono što osjećam u reformi pjenušavi je idealizam potreban našoj djeci. Čeka nas puno posla – zaključio je Šustar dodajući da premijer traži da ga se redovito informira o reformi obrazovanja za koju je zainteresirana i predsjednica države.
– Ako je to u fokusu premijera i predsjednice, onda možemo računati na određena sredstva u proračunu uz ona koja ćemo dobiti od Europske unije – zaključio je Šustar. Dodao je da će se nastojati poštovati planirana dinamika uvođenja promjena, ali uz uvjet kvalitetno provedene stručne rasprave. To znači da bi se, ne bude li značajnih primjedbi i zahtjeva za promjenama u stručnoj i javnoj raspravi, eksperimentalno kurikularna reforma trebala početi provoditi od početka sljedeće 2016./17. školske godine u 48 osnovnih i 12 srednjih škola.