Na većini postaja u Hrvatskoj njegova cijena je 8,74 kune, dok je cijena eurosupera 95 u posljednjih sedam tjedana pala za 1,08 kuna i trenutno litra stoji 9,11 kn.
Pojeftinjenje je to kojim je prosječan spremnik goriva u odnosu na početak listopada postao jeftiniji za 40 do 50 kuna. U vremenima krize svako pojeftinjenje dobro je došlo, no s obzirom na to da je cijena barela nafte sa 115 dolara, koliko je iznosila u lipnju, pala ispod 60, pojeftinjenje na crpkama čini se beznačajno.
Cijena goriva po svemu sudeći nastavit će put silaznom putanjom, ali ne treba očekivati previše, jer manja cijena znači manje novaca za državu, a ona se najteže odriče svog dijela kolača.
Istodobno jeftino gorivo ne znači blagostanje za građane. Primjerice, pod Chávezovim nasljednikom Madurom u Venezueli, gdje litra benzina stoji manje od 0,08 kuna, ne živi se najbolje, za razliku od Norveške, gdje je po istraživanju Bloomberga gorivo najskuplje na svijetu.
U kraljevini fjordova, zemlji koja crpi i prerađuje naftu iz nekoliko izvora u Sjevernom moru, gorivo je ekstremno skupo. Umjesto da spušta cijenu, Norveška vlada nameće velike poreze koje potom koristi za ulaganje u visoko obrazovanje i javne službe, piše portal Autoklub.hr.
Značajni dio sredstava od prodaje goriva ulaže se i u infrastrukturu, primjerice čak i u mreže punionica za elektroaute. Norvežani se stoga ne zamaraju previše cijenom goriva, jer zauzvrat imaju iznimno učinkovite javne usluge. Dakako, istodobno i jedan od najviših dohodaka po stanovniku u svijetu…