Trend pokazuje da vozači umjesto kupnje novijeg automobila intenzivnije koriste automobile u svojem vlasništvu
Podaci Centra za vozila Hrvatske otkrivaju da je lani na domaćem
tržištu zabilježeno 248.369 prijenosa vlasništva, odnosno tek 15
posto manje nego 2019. kad su rabljeni iz ruke u ruku prešli
posljednjih godina rekordnih 285.726 puta. Pokazuje to, barem na
prvu, da pandemija nije pretjerano utjecala na navike domaćih
vozača. Kad dođe trenutak za kupnju, i dalje se samo mali broj
odlučuje za nabavku novog automobila – privatni kupci lani su
kupili svega 15.859 automobila – dok golema većina svoj stari,
rabljeni automobil nastoji zamijeniti tek nešto novijim. I to
uglavnom s domaćeg tržišta, jer je onih rabljenih iz uvoza lani
registrirano svega 58.535. Domaća trgovina rabljenima tako je i
dalje barem tri puta veća od prodaje novih i rabljenih iz uvoza,
što i ne treba čuditi kad se zna da je prosječan porez na
stjecanje rabljenog od 5 posto prije nego ga je 2018. zamijenila
upravna pristojba iznosio svega 1000 kuna. A to je, pak, govorilo
– a isto, sasvim sigurno, vrijedi i danas – da naši vozači imaju
novca samo za stariji, u prosjeku 20.000 kuna vrijedan automobil.
Među novima, jasno, takvih nema, a trošarinska politika temeljena
i na emisiji CO2 uvoz starijih, pa time u startu i jeftinijih
modela čini uglavnom neisplativim.
Da se ipak nešto bitno promijenilo od izbijanja pandemije
najbolje se vidi u padu broja privremenih odjava vozila, posebno
u prvih devet mjeseci 2021. kad je već općepoznata nestašica
čipova u autoindustriji dovela do ozbiljnog poremećaja u
proizvodnji novih automobila te posljedično povećala potražnju,
ali i cijenu rabljenih. Dok ih je u 2019. zabilježeno 161.670,
lani se njihov broj srozao na 148.335, a ove godine neminovno
ćemo svjedočiti još manjem broju privremenih odjava jer ih je do
kraja rujna bilo tek 91.375, piše portal jutarnji.hr/autoklub.
Što se može iščitati iz toga? Sasvim jasno, naši vozači se u
situaciji sveprisutnog rasta cijena, pa i onih rabljenih
automobila, manje odlučuju na kupnju, a više se oslanjaju na
unutarnje rezerve i intenzivnije koriste automobile koji su već u
njihovom vlasništvu. Do spomenutih privremenih odjava uglavnom
dolazi kad vlasnici jednostavno ne žele koristiti svoje vozilo. A
kad broj privremenih odjava pada, očigledno je da raste želja
vozača za uporabom vlastitih auta.
Dio zasluga za smanjenje broja odjava, doduše, sigurno ima i
odluka da za vrijeme trajanja epidemije, a najduže 30 dana od
proglašenja njenog završetka, građani nisu u obavezi odjaviti
vozila u zakonski propisanom roku od 15 dana i pritom im ne
prijete nikakve sankcije. No, takvih je slučajeva vjerojatno
malo, jer iako vlasnicima trenutačno ne prijeti kazna od 700 kn
inače predviđena za sve koji ne ispoštuju propisani rok, oni i
dalje ne mogu upravljati vozilom po isteku važenja prometne
dozvole.
Samim time, za vjerovati je da manevar privremene odjave koji
prema Odluci o visini naknada za tehnički pregled i druge poslove
koji se obavljaju u stanicama za tehnički pregled stoji svega 18
kuna i dalje koriste samo vlasnici koji nemaju namjeru produžiti
valjanost prometne dozvole jer im vozilo trenutačno ne treba. I
to iz dobrog razloga. Ako se vozilo odjavi u stanici za tehnički
pregled, što ne traje duže od pet minuta, moguće je tražiti
povrat dijela sredstava od državnog tijela na čiji račun je
“sjela” naknade za uporabu javnih cesta te od obveznog
osiguranja. Vlasnik automobila sa sobom za odjavu treba ponijeti
prometnu dozvolu, registarske pločice te osobnu iskaznicu.
Registarske pločice moguće je besplatno ostaviti na čuvanju u
stanici za tehnički pregled na 90 dana, a vlasnik u tom vremenu
može doći po njih i platiti samo izdavanje nove prometne dozvolu
što ga neće stajati više od 200 kuna. Naravno, uvjet je da vozilo
u tom trenutku ima važeći tehnički pregled, policu osiguranja i
plaćenu naknadu za okoliš. Ako vlasnik poželi nove registarske
pločice, morat će platiti i njih. Vlasnicima kojima auto nije
potreban isplativije se odlučiti za ovakav potez nego čekati
istek valjanosti prometne dozvole jer im se dio novca uplaćenog
na račune drugih državnih tijela i osiguravatelja pri
registraciji tada vraća. Temeljem članka 6. Pravilnika o naplati
godišnje naknade za upotrebu javnih cesta, naime, imaju pravo na
povrat dijela plaćene godišnje naknade razmjerno razdoblju u
kojem je, računajući od dana odjave vozila, prestala uporaba
javnih cesta.
Kako bi to bio slučaj vlasnik vozila u roku od 15 dana treba
poslati zahtjev Županijskoj upravi za ceste, kopiju prometne
dozvole i osobne iskaznice, originalnu potvrdu o obračunatoj
naknadi za uporabu javnih cesta te broj tekućeg računa na koji se
može uplatiti razlika. U slučaju da je prošlo tek pola godine od
plaćanja naknade, a ona je iznosila 400 kuna, vlasnik će u džep
spremiti 200 kuna. Osim toga, povrat novca moguć je i od obveznog
osiguranja, barem ako do odjave vozila nije ostvario osigurani
slučaj. Dakle, u slučaju da polica nije korištena ugovaratelj ima
pravo na povrat dijela neiskorištene premije. I tu se, znači, po
odjavi vozila može izvući lijep novac. Posebice jer prosječna
premija ponovno raste i u 2020. je iznosila pristojnih 1197 kuna.
Samim time, spašavanje i djelića tog iznosa nešto znači.
Odjava čuva novac
Vozačima koji ne koriste vlastiti auto odjava je isplativa,
posebno ako od produljenja prometne nije prošlo više od pola
godine
Pločice se čuvaju 90 dana
Planira li vlasnik ponovno koristiti iste registarske oznake
njihovo ponovno izdavanje će platiti 65 kuna
Sudovi bez milosti: Bez odjave prvi vlasnik plaća dnevne
parkirne karte
Kako je odjava vozila prilikom prodaje vozila ili njegovog
ustupanja na korištenje drugom vozaču pametna stvar pokazuje i
postojeća sudska praksa vezana uz naplatu dnevnih parkirnih
karata. Koliko god se, naime, vozači pozivali na kupoprodajne
ugovore koji dokazuju da oni više nisu vlasnici automobila
zatečenih bez valjane parkirne karte, sudovi redom odlučuju da se
već time što su u spornom razdoblju evidentirani u Ministarstvu
unutarnjih poslova kao vlasnici vozila smatraju kao korisnici
vozila prema Odlukama o organizaciji i načinu parkiranja te su
time dužni platiti trošak dnevne karte. Takvo tumačenje je lani
podržao i Vrhovni sud, koji je zaključio da je u parnicama radi
naplate karte za parkiranje pasivno legitimirana osoba upisana u
evidencije MUP-a kao vlasnik vozila.
Brzo i povoljno: Za odjavu vlasništva
treba samo 5 minuta i 18 kuna
Od 1. siječnja 2018. poslovi vezani uz registraciju vozila
obavljaju se u stanicama za tehnički pregled vozila. Pa tako i
odjava vozila. Sam postupak traje otprilike pet minuta, a kako bi
odjavio vozilo vlasnik mora donijeti prometnu dozvolu,
registarske pločice te uz sebe imati osobnu iskaznicu. U slučaju
da je riječ o otpadnom vozilu potrebno je donijeti i potvrdu o
obrađivanju, dok je u slučaju privremene odjave potrebno dati
Izjavu o mjestu čuvanja vozila. Vlasnik prilikom odjave mora
napomenuti ostaju li pločice na čuvanju. To se ispisuje na
Potvrdi o odjavi koja se izdaje vlasniku i služi mu kao dokaz da
je pločice ostavio na čuvanju. Prometna dozvola pritom se
poništava i vraća vlasniku, dok pločice može preuzeti u roku od
90 dana.
