Prije tri godine svi vodeći svjetski proizvođači zaklinjali su se u električnu revoluciju. Nažalost, automobili koji su tada bili označeni prekretnicom u autoindustriji danas su potpuno marginalizirani, a njihova budućnost pod velikim je upitnikom.
Razloga je mnogo, od katastrofalne prodaje, nikada izgrađene infrastrukture pa do krize kojom se mažu oči javnosti, piše Autoklub.hr.
Možda je recesija utjecala na takvo stanje, no ove smo godine svjedočili da Volkswagen, Daimler i BMW sva financijska sredstva ulažu u provjerena benzinska i dizelska rješenja, a Fordovo predstavljanje novog štedljivog trocilindraša koje je izgledalo kao zgoditak na lutriji s pravom postavlja pitanje misli li itko više o električnim automobilma.
Nakon što je u Japanu ovoga mjeseca zatvorena tvornica električnih blizanaca PSA grupacije i Mitsubishija, koji su jedni od nositelja električne revolucije, svjetski stručnjaci slažu se da takva vozila barem u bližoj budućnosti više nisu prioritet, a i prošlogodišnje prodajne brojke idu im u prilog.
U Europi su samo Njemačka, Norveška, Francuska i Velika Britanija uspjele doći do četveroznamenkaste brojke, a svi drugi ostali su ispod. Dokaz može biti i Portugal, čija je vlada izgradila 1300 punionica diljem zemlje, a ukupno je prodano 200 automobila, od toga čak 60 državi.
Unatoč bogatim subvencijama koje se u Europi daju za električne automobile, reakcija kupaca je izostala. Kada su taj trend prepoznali proizvođači, povukli su ručnu kočnicu te se okrenuli štedljivim i čistim benzinskim i dizelskim motorima. Električni automobili na obje su strane očito stavljeni na čekanje.
Nedostaci električnih vozila:
1) Osjetno skuplji od standardnih
Bez obzira na razne subnvencije i pogodnosti, cijena elektroautomobila u pravilu je osjetno veća od cijene standardnog. Pozitivan primjer može biti Norveška gdje je model Leaf povoljniji od modela Qashqai. No, takav je primjer nažalost nemoguće pronaći bilo gdje drugdje u Europi.
2) Ograničen doseg
Prosječan doseg električnih automobila je 150 kilometara. Takva autonomija dovoljna je tek za osnovne potrebe dok je odlazak u udaljenije gradove bez kvalitetnije infrastrukture nemoguć. Uzmite primjer udaljenosti Zagreba i Splita i shvatite da turisti s električnim automobilom u Hrvatskoj nisu dobrodošli.
3) Infrastruktura punjenja
Europa je još prije tri godine najavila kako će većina benzinskih postaja imati punjače za elektroautomobile, no konkretni potezi su izostali. Portugalska vlada je postavila 1300 punionica diljem zemlje, no prošlogodišnja prodaja tek 200 elektroautomobila bila je hladan tuš koji je zaustavio nadogradnju infrstrukture.
4) Kupovina rabljenog
Prodaja i kupovina rabljenog dodatan je upitnik za sve vlasnike. Primjerice, baterije Nissan Leafa koji će se proizvoditi 2015. biti će 20 posto povoljnije, a nuditi će oko 30 posto veći doseg od današnjeg. U praksi to znači kako aktualni kupac električnog modela kupuje mačka u vreći jer će njegova vrijednost s godinama ili čak mjesecima nevjerovatnom brzinom padati.
5) Upitna financijska isplativost
Unatoč prihvaćenom razmišljanju kako su električni automobili dugoročno isplativiji od standardnih, brojne studije dokazuju suprotno. Automobili stvoren za male relacije (prosječna autonomija 150km) vlasnici bi trebali godinama neprestano koristiti kako bi došli na ‘nulu’. Zbog svakodnevnih punjenja i limitiranog dosega, računica brze isplativosti pada u vodu.
