Nakon stabilnog i dugog rasta, prodaja novih vozila pada u sva tri početna ovogodišnja mjeseca, naznake oporavka se ne vide, a stručnjaci razlog tomu vide u dostignutom zenitu prodaje, padu standarda i previsokim davanjima na nova vozila
U Hrvatskoj je, naime, u prva tri mjeseca ove
godine prodano tek 12.139 novih putničkih automobila, što je
12,3 posto manje nego u istom razdoblju lani, a samo u
ožujku kupcima je isporučeno 5041 novo vozilo, ili gotovo 20
posto manje u odnosu prema istom mjesecu lani.
S druge strane, još tijekom lanjskog prosinca sve je bilo
više-manje idilično – tijekom tog mjeseca put do kupca pronašlo
je 2412 vozila, što je rast od 12,4 posto u odnosu
prema prosincu 2017.
Tada su prikupljeni i kompletni podaci za 2018. godinu, koji su
pokazali da je te godine u Hrvatskoj prodan 60.041 novi
putnički automobil, ili 18,3 posto više nego godinu ranije,
piše portal Index.hr.
Hrvatski su građani, među ostalim, osim modela dostupnijih
njihovima džepovima, tijekom 2018. kupili i 1804 nova
Audija, 1487 BMW-a te 1216 Mercedesa i 85 Porschea. Od
‘egzotičnih’ marki, Hrvati su se lani počastili s tri
Maseratija, jednim Ferrarijem i jednim Lotusom, a vlasnika s
hrvatskim pločicama dobio je i jedan Rolls-Royce.
Mislilo se da se, polako, ali sigurno, hrvatsko tržište vraća na
razdoblje prije krize, na brojke koje su se zaustavile na
88.000 prodanih automobila. Gledalo se prema neostvarenoj želji i
prodaji od 100.000 novih automobila na godinu, no slijedi
novi zaplet – već treći mjesec zaredom prodaja pada. Je
li to zvono za uzbunu? Istodobno se i dalje masovno
uvoze isluženi, stari automobili.
Dostignut zenit, usporeno tržište rent-a-cara
Agan Begić, direktor agencije
‘Promocija plus’, koja objavljuje mjesečna izvješća o broju
prodanih novih automobila, smatra da je hrvatsko tržište uglavnom
dostiglo zenit s obzirom na ekonomsku situaciju.
‘Nerealno je očekivati godišnji rast broja prodanih novih vozila
od 20-ak posto u situaciji dok nam BDP raste tek nešto više od
dva posto godišnje. Naša ekonomska aktivnost je takva da je
realnije očekivati manje brojke. Početkom ove godine usporeno je
i tržište rent-a-cara, što je još jedan od razloga slabije ukupne
prodaje’, rekao je Begić za Hinu.
Dodao je još nekoliko važnih razloga koji usporavaju prodaju i
zašto se sadašnje brojke ne mogu poklopiti s lanjskima,
a pogotovo ne s onima iz 2008.
‘Gledam to iz perspektive prosječnoga hrvatskog kupca. Mnogi su
se opekli na kreditima prošlih godina i sada se teško
odlučuju na kupnju tim putem. Ljudi jako važu svaku
kunu, mnogi više nisu ni kreditno sposobni, puno je
ovršenih’, istaknuo je Begić.
Prometni stručnjak Željko Marušić ističe da je
prodaja novih automobila u krizi i da ih se ove godine
neće prodati ni 50-ak tisuća. Podsjeća da su od lani
prodanih 60-ak tisuća tek trećinu kupili privatni kupci,
a ostale su automobile kupile rent-a-car tvrtke i
državne institucije. Dakle, u državi s četiri milijuna
stanovnika tek je njih 20-ak tisuća kupilo novi automobil.
Previsoka davanja
‘Problem je u tome što su davanja previsoka. Trošarine,
odnosno posebni porezi za najskuplja vozila nerijetko
dostižu stotine tisuća kuna. I što čovjek napravi? Ode
u, recimo, Mađarsku, za pola sata otvori tvrtku i
preko nje kupi automobil na stranu registraciju. Dosta
hrvatskih građana automobil kupuje u inozemstvu isključivo
zbog visine nameta. Država tu užasno puno gubi samo zato što
nitko ne razmišlja o tome, zato što nas nerijetko vode ljudi koji
nikada nisu radili u realnom sektoru’, rekao nam je Marušić.
Porezi i davanja povećavaju cijenu svih vozila,
tako i više srednje klase koju si čovjek na
Zapadu s prosječnim primanjima relativno bezbolno može
priuštiti.
Evo primjera: prodajna cijena BMW-a 320 d u hrvatskim salonima
bez PDV-a je oko 247 tisuća kuna, s PDV-om 308 tisuća, a na sve
treba pridodati i posebni porez od 16.700 kuna. Hrvatski kupac,
dakle, plaća nekoliko poreza, a da ne spominjemo poreze koji se
plaćaju u litri goriva kojim će puniti svojeg ljubimca,
registraciju, osiguranje i sl.
Posljedica je i da se sve više uvoze ‘lijesovi na
kotačima’, stare krntije u kojima se lako pogiba, a neka su
istraživanja pokazala i da je svakom trećem uvezenom automobilu
iz inozemstva skinuta kilometraža.
‘I ovdje država opet gubi, umjesto da se stimulira prodaja novih
– sigurnih vozila koja će se, gotovo po pravilu, servisirati u
ovlaštenim servisima. Uvozi se sve i svašta, a ti se auti
najčešće servisiraju na crno, bez računa’, rekao je
Marušić.
Izmjene ključnih zakona
Pomoćnik direktora Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske
komore Hrvoje Paver upozorio
je komentirajući ovogodišnji pad prodaje automobila da
su početkom 2018. godine provedene izmjene dvaju
ključnih zakona koji se odnose na trgovinu motornim
vozilima.
Prije svega, istaknuo je Zakon o PDV-u, gdje je uvažena
dugotrajna inicijativa Udruženja trgovine motornim vozilima pri
HGK te je omogućen odbitak pretporeza od 50 posto pravnim
osobama pri kupnji osobnog automobila za potrebe tvrtke,
te Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, čijim
su izmjenama nešto smanjene tzv. trošarine.
‘Zato se dogodio efekt prelijevanja prodaje iz
posljednjih mjeseci 2017. u prve mjesece 2018. godine
te znatan rast u prvim mjesecima
2018. Prošlogodišnji prelazak na tzv. korelirani NEDC (NEDC
2.0) način obračuna trošarina povećao je cijene vozila u RH,
no one su intervencijom Udruženja trgovine motornim vozilima
opet smanjene Uredbom o načinu izračuna i visinama
sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila’,
istaknuo je Paver i dodao da nije uvažen prijedlog
Udruženja o smanjenju penalizacije prema CO2.
Ako se pad prodaje nastavi i sljedećih mjeseci, to,
smatra on, može biti jedan od razloga smanjenje prodaje
automobila u Hrvatskoj.
‘Vjerujem u stabilne trendove tržišta osobnih vozila u Hrvatskoj,
ali ne i u povećanje prodaje u ovoj godini jer treba imati
na umu da će u drugoj polovici godine biti poznati parametri
novih mjera obračuna trošarina koji bi trebali stupiti na
snagu 2020. godine, a prema strožem, tzv. WLTP načinu
obračuna CO2’, zaključio je Paver.
