Prošlog petka, 15. ožujka, predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, raspisao je izbore za Sabor koji će se održati 17. travnja – u srijedu.
No, dok je taj datum sada označen kao neradni dan, ostaje pitanje tko će snositi troškove radnika koji bi taj dan inače radili kao i za one koji će unatoč neradnom danu ipak raditi.
Uvid u problematiku pruža nam Davor Vikert, član sindikata od 1985. godine, u sindikatu SSKH od 1999. godine te županijski povjerenik SSKH.
– Zakon o radu jasno propisuje prava radnika kada je u pitanju rad nedjeljom, blagdanom ili praznikom.. Međutim, nije definirano tko će pokriti te troškove kada je neradni dan određen zbog izbora za Sabor, ističe Vikert.
I dok neki već planiraju spajanje neradnog dana i odlazak na produženi vikend, drugi pozdravljaju odluku u nadi da će izbori u srijedu otežati glasanje dijaspori, poslodavci se pitaju kako organizirati rad te na koji način tumačiti ovaj izvanredno neradni dan. Kao nedjelju ili praznik?
Tko će podmiriti troškove plaća?
Predsjednikova odluka vjerojatno će prouzročiri dodatne financijske izdatke poslodavcima, a pitanje je i može li država intervenirati i nadoknaditi te troškove. Ova situacija postavlja ozbiljno pitanje odgovornosti pa se ovih dana na društvenim mrežama može pročitati sve više komentara poslodavaca i posloprimaca koji traže jasan odgovor kako bi se zaštitila prava radnika i poslodavaca u svjetlu neradnog dana koji proizlazi iz izbora za Sabor.
– Je li predsjednik RH razmotrio posljedice svoje odluke u smislu dodatnog financijskog tereta poslodavcima? Je li Ministarstvo rada upoznato s ovim problemom i ima li stajalište o tome? Ako se država odlučila proglasiti taj dan neradnim zbog izbora za Sabor, trebalo bi razmotriti i hoće li država pokriti dodatne troškove poslodavcima, ističe Vikert.
