U ovo doba godine povrtnjaci su još uvijek puni povrća, otpornog na hladnoću i mraz. Naprotiv, u voćnjacima je slika drugačija i tek se pokoja kasna jabuka može vidjeti na granama bez lišća. No s mušmulom je drugačije. Ona je najukusnija upravo krajem jeseni, odnosno nakon prvog mraza, kada njezini plodovi postaju mekani i spremni za konzumaciju. Posebnost je ove, još relativno rijetke voćne vrste, upravo u tome što se plodovi jedu kada su zapravo prezreli. Moraju biti mekani na dodir i sočni iznutra.
Ako ste imali priliku kušati ih, sjetit ćete se da su izvrsna okusa i slatki. Od šećera sadržavaju uglavnom fruktozu i glukozu, zbog čega su lako probavljivi i brzo vraćaju energiju. Općenito govoreći, mušmula je zdravo voće i trebali bismo ga češće konzumirati.
Stabalce mušmule veoma je dekorativno i ima visoku hortikulturnu vrijednost
LJEKOVITOST
Mušmula je izrazito bogata vitaminom C, ali i vitaminima B skupine, kalijem, kalcijem, željezom i magnezijem. Zbog toga odmah nakon konzumacije podiže energiju i smanjuje umor, što je itekako dobrodošlo u ovom jesensko-zimskom razdoblju. No još i više od toga, mušmula je od davnina na cijeni kao ljekovita vrsta koja djeluje protuupalno na cijeli organizam. Stoljećima su je koristili za rješavanje različitih probavnih smetnji jer suzbija crijevne i želučane upale i općenito pospješuje rad crijeva. Osim toga, djeluje i kao blagi laksativ, što je posebno važno u suvremenoj prehrani. Također, ovo je voće bogato i bjelančevinama, voćnim kiselinama, ali i pektinom koji pomaže u snižavanju razine kolesterola.
Mušmule su najukusnije tek kada postanu prezrele, a to je obično nakon prvog mraza
UZGOJ
Odlučite li se za uzgoj mušmule, sada je pravo vrijeme. Voćarski i vrtni centri nude ih obično kao sadnice gola korijena koje se, poput ostalih voćnih vrsta, sade u razdoblju mirovanja. Nije im potrebno mnogo mjesta jer se ovdje radi o grmolikoj vrsti koja može narasti maksimalno 5-7 metara u visinu. No, ako je oblikujemo kao stabalce, dobit ćemo prekrasnu ukrasnu biljku koja se može uklopiti u svaki vrt. U praksi to znači da ćete sadnicu posaditi kao i ostale voćne vrste i nakon toga skratiti na visinu od oko 70-80 cm. Sljedeće godine ostaviti ćete samo nekoliko osnovnih grana koje će formirati krošnju. Oblikovanje nastavite i u godinama koje slijede, skraćivanjem novih grana za trećinu kako biste dobili gustu krošnju.
Kompot od mušmula začinjen cimetom, klinčićima i kriškama limuna prava je poslastica
IDEALNE ZA EKO UZGOJ
Stabalce mušmule, iako u prvim godinama uzgoja djeluje krhko, vrlo je otporno. Odlično podnosi niske temperature i sigurno se neće smrznuti ni za najhladnijih zima. Dobro podnosi i sušu pa je idealno za uzgoj u kontinentalnoj klimi, s hladnim zimama i toplim ljetima. Prednost mu je i to što cvate u svibnju kada je prošla opasnost od mraza pa nema gubitka cvjetova. Zbog toga mušmula rađa redovito i obilno, ne trpeći ni od napada bolesti i štetnika. Uzgojno gledajući, ovdje je riječ o pravom ekovoću, zdravom i ukusnom. Iako se obično konzumira svježe, može se iskoristiti i za pripremu marmelada, likera, rakija, ali i kompota. Budući da su slatke, u vodu za kompot ne treba dodavati šećera. Naprotiv, obogatite li ga cimetom, klinčićima i kriškama limuna, mogli biste doživjeti ovo staro voće na nov, kreativan način.