Međimurje je iznjedrilo mnoge uspješne ličnosti, od kompozitora Josipa Štolcera-Slavenskog pa sve do brojnih liječnika, profesora, inženjera, znanstvenika, ekonomista, odvjetnika, novinara i umjetnika na koje Međimurci mogu biti ponosni. Mnogi od njih u svijet su se uputili iz Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu, po mnogima najbolje međimurske srednje škole i jedne od najboljih u Hrvatskoj. Kamo ih je životni put odnio, čime se danas bave te kako vide svoju budućnost i profesionalni razvoj, otkrivat ćemo svakog tjedna
Andrija Sabol (28) iz Čakovca je magistar poslovne ekonomije koji trenutno radi kao asistent na Ekonomskom fakultetu Zagrebu. Uz to je i u završnoj fazi doktorskog studija pa piše doktorsku disertaciju iz područja strategijskog upravljanja planiranja i upravljanja vrijednošću poduzeća.
Suautor je knjige “Planiranje poslovnih dometa“, radi na novim knjigama te stručnim i znanstvenim radovima, a uz prepuni raspored ostaje mu vremena i za njegove hobije koji uključuju putovanja, slušanje glazbe, čitanje, kuhanje, duge vožnje biciklom sa zaručnicom te odlaske na sportska događanja.
Andrijin put prema uspješnoj karijeri u području ekonomije započeo je kad je nakon završetka Gimnazije Josipa Slavenskog trebao odlučiti kojim će smjerom krenuti.
Iako je njegov prvotni odabir bila gluma na Akademiji dramskih umjetnosti, ponovno je promislio te nakon uspješno položenih prijamnih ispita na čak četiri fakulteta odabrao Ekonomski fakultet u Zagrebu.
– Vagao sam sve opcije i na kraju upisao ekonomiju u Zagrebu, nakon čega ni sam nisam bio siguran jesam li dobro izabrao, no već na prvoj godini shvatio sam da je ekonomija za mene, našao sam se u tome i polako počeo sve više i više uviđati značaj ekonomske znanosti koja je u svojoj osnovi multidisciplinarna i interdisciplinarna znanost – ili bi trebala biti. Na prvoj godini studija upoznao sam svoju, sada već dugogodišnju, suradnicu i mentoricu izv.prof.dr.sc. Đurđicu Fučkan koja je primijetila moju znatiželju i volju da se ekonomijom bavim sustavno, a na način koji nije usmjeren isključivo profitu – objašnjava Andrija.
Tijekom studija je ušao u izbor za Top stipendiju za top studente, koju je utemeljio i dodjeljivao Nacional, te je primio pet Dekanovih nagrada, od toga tri za ukupan uspjeh, jednu za seminarski rad na temu Marketinške strategije Jadranske pivovare, a jednu za izvannastavne aktivnosti u sklopu projekta razvoja klastera u Hrvatskoj pod vodstvom Hrvatske udruge poslodavaca.
Andrija ističe da svaka od navedenih nagrada ne bi imala nikakvo značenje da iza njih ne stoji veliki uloženi trud, a na pitanje što ga je poticalo na ostvarenje iznimnih rezultata odgovara:
– Shvatio sam da se u moru studenata ekonomije nužno moram već tijekom studija na neki način izdvojiti od ostalih studentica i studenata, ne u kontekstu konkurencije, već zdravog takmičenja. Prva stvar bila je imati visok prosjek ocjena, ali na način da iza tih visokih ocjena stoji znanje i međusobno povezivanje tog znanja u savladavanju novih disciplina i kolegija.
Studij je završio kao četvrti u svojoj generaciji, a nakon nekoliko mjeseci potrage za poslom stigao je u čakovečku REDEA-u kao pripravnik. To mu je iskustvo omogućilo da nauči kako funkcioniraju sustavi fondova Europske unije te s kojim se operativnim i strateškim problemima susreću međimurske i hrvatske tvrtke, a sve je to bila dobra podloga za posao koji je uslijedio – počeo je raditi kao asistent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
– Na prvoj godini studija počeo sam surađivati s izv.prof.dr.sc. Đurđicom Fučkan te sam do kraja studija radio kao demonstrator na svim kolegijima profesorice, od Mikroekonomije do Strategijskog planiranja i Planiranja u okvirima održivog razvoja. Profesorica nije imala asistenta te sam ja bio njezin prvi izbor za tu poziciju, no natječaja za zapošljavanje u to vrijeme nije bilo.
Nakon napokon objavljenog natječaja i provedenog intervjua, bio sam izabran u zvanje asistenta na Katedri za ekonomiku poduzeća i počeo s radom u veljači 2011. godine. Osim profesorice Fučkan, usko surađujem i s mentorom moje doktorske disertacije prof.dr.sc. Silvijem Orsagom, inače dugogodišnjim članom Savjeta HNB-a i (po)najboljim stručnjakom iz područja financija u regiji – nadovezuje se Andrija.
S izv.prof.dr.sc. Đurđicom Fučkan objavio je i knjigu “Planiranje poslovnih dometa”. Knjiga se temelji na dugogodišnjem profesoričinom radu, a opisuje upravljačke procese u poduzeću sa svrhom oblikovanja najbolje razvojne strategije, primarno na razini poduzeća, a kako kaže Andrija, korisna je za sve koji žele jedan drugačiji pogled na ono što ekonomija i studij ekonomije mogu biti te daje do znanja da je ekonomija neusporedivo puno više od sintagme “plus minus jednako”.
Uz pisanje stručnih i znanstvenih radova, Andrijin se radni dan sastoji od održavanja seminarskih vježbi iz područja upravljanja financijama poduzeća, održavanja konzultacija za studentice i studente, čitanja znanstvenih i stručnih članaka te održavanja nastave o mjestu i ulozi teorije sistema u procesu oblikovanja strategije poduzeća.
Nerijetko njegove obaveze traju od ranog jutra do večeri pa i vikendom, no ljubav prema poslu koji radi omogućava mu da se nosi sa svim izazovima. Njegovu predanost poslu primjećuju i studenti s kojima radi, a kako sam kaže, uvijek voli vidjeti ljude iz svog kraja u dvorani:
– Na početku svakog semestra uvijek pitam ima li koga u dvorani iz Međimurja. Drago mi je upoznati mlade Međimurce i veseli me što gotovo u svakoj grupi ima nekoliko dignutih ruku. Bez obzira na lokalpatriotizam, zaista se pokazalo da su to odlični i vrijedni mladi ljudi, a s nekima ostajem u osobnom i profesionalnom kontaktu i nakon što završe faks.
Osim što svojim pristupom, spontanošću i humorom studente pokušava zainteresirati za teme ekonomije, pokušava im objasniti važnost studija i prilika koje moraju znati prepoznati i iskoristiti.
– Poanta studija, bilo kojeg, nije dobiti diplomu, već naučiti razmišljati vlastitom glavom – biti kritičan i preispitivati premise vlastitog područja interesa. Jedino se shvaćanjem potrebe za inter- i multidisciplinarnim znanjem i rušenjem postojećih pravila dolazi do razvoja, kako individualnog tako i kolektivnog – kaže Andrija.
On je i sam dobro iskoristio svaku priliku koja mu se pružila, a to ga je i dovelo tik do stjecanja titule doktora znanosti.
– Nakon uspješno položenih kolegija, pod vodstvom prof.dr.sc. Silvija Orsaga pripremam disertaciju kojom ću pokušati ispitati utjecaj kompetencija zaposlenika (njihova znanja, vještine i iskustava) na oblikovanje konkurentskih prednosti i vrijednost hrvatskih poduzeća. Ovaj konačni korak u postupku ostvarivanja stupnja doktora znanosti od mene zahtijeva punu koncentraciju, kako na teorijskoj, tako i na aplikativnoj razini onoga što ispitujem.
Njegovi planovi za rad nakon stjecanja doktorata vrlo su ambiciozni, no na prvom mu je mjestu doprinos razvoju hrvatskg društva i stvaranju drugačije slike o ekonomiji u javnosti, za koju smatra da se prečesto krivo interpretira. Trenutno radi na nekoliko znanstvenih članaka koji su uvjet za izbor u zvanje docenta, a uz to paraleleno radi i na istraživanjima za svoje nove dvije knjige.
– Nadam se da ću moći preuzeti i kolegije na kojima već deset godina surađujem s mentoricom. Ipak, kako je budućnost neizvjesna, odnosno kako ne možemo kvantificirati vjerojatnost nastupanja određenog događaja ili skupa događaja (pogotovo u današnjim uvjetima), nastavit ću s predanim radom sa studentima kojim, nadam se, dajem svoj doprinos razvoju Hrvatske – završava Andrija.
