Međimurje je iznjedrilo mnoge uspješne ličnosti, od kompozitora Josipa Štolcera-Slavenskog pa sve do brojnih liječnika, profesora, inženjera, znanstvenika, odvjetnika, novinara i umjetnika na koje Međimurci mogu biti ponosni. Mnogi od njih u svijet su se uputili iz Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu, po mnogima najbolje međimurske srednje škole i jedne od najboljih u Hrvatskoj. Kamo ih je životni put odnio, čime se danas bave te kako vide svoju budućnost i profesionalni razvoj, otkrivat ćemo svakog tjedna
Jelena Damjanović Barić (28) iz Čakovca je magistra prava koja trenutno radi u čakovečkom Zajedničkom odvjetničkom uredu Majda Damjanović, Srećko Golenko, Romana Belovari Zlatarek, Jelena Damjanović Barić. Položila je pravosudni ispit te je upisana u imenik odvjetnika. Radi i kao sudski tumač za engleski jezik u trgovačkom društvu koje je osnovala za usluge prevođenja za njemački i engleski jezik zajedno s kolegicom iz odvjetničkog ureda, Romanom Belovari Zlatarek. Uz sve to je majka sinčića Viktora i supruga liječnika Hrvoja Barića s kojim i više nego uspješno kombinira obiteljske i profesionalne obaveze.
Pravo kao logičan izbor
Jelena za sebe kaže da je oduvijek znala da će studirati pravo pa je nakon položene mature s odličnim uspjehom u Gimnaziji Josipa Slavenskog u Čakovcu odlučila upisati Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
– Pravo je za mene oduvijek nekako bilo logičan izbor. S jedne strane zbog toga jer svaka djevojčica, barem u nekom trenutku u životu, kad odraste želi biti isto što i njezina mama, a s druge strane zbog toga jer su svi moji afiniteti i sve moje kvalitete od početka obrazovanja ukazivale upravo u tom pravcu. Naravno da je mamina profesija imala određeni utjecaj na mene, ali sjećam se da jako dugo nisam mogla razumjeti što to točno ona radi – nadovezuje se Jelena.
Iako napominje da iz današnje perspektive shvaća da prilikom upisa studija nije imala jasnu predodžbu o tome što je sve čeka, brzo se ispostavilo da je odabrala najbolje za sebe, a to su potvrđivale brojne stipendije i nagrade.
S lakoćom je svladavala zahtjevne kolegije, a to ju je dovelo do pozicije studentice demonstratorice na Katedri za kazneno procesno pravo te do sudjelovanja u međunarodnom natjecanju moot court – simulaciji sudskih suđenja za pravne fakultete iz svih država bivše Jugoslavije.
– Prijavila sam se na natječaj Katedre za kazneno procesno pravo i bila sam primljena u tim, zajedno sa još petero kolega. Pripremali smo se nekoliko mjeseci i to dosta intenzivno. Dobili smo spis predmeta te smo se na temelju toga morali pripremiti za suđenje. Proučavali smo sudsku praksu, pripremali pisane podneske i vježbali usmenu prezentaciju slučaja – kaže Jelena.
Natjecanje je bilo organizirano u makedonskom Ohridu. Suđenja su se održavala u pravim sudnicama, a suci su bili predstavnici država natjecateljica kod Europskog suda za ljudska prava u Strassbourgu.
Iskustvo koje je tada stekla i kasnije će se pokazati vrlo korisnim, a prijavu na sudjelovanje u takvim simulacijama preporučuje svim studentima prava:
– Tada sam prvi puta imala prilike formalno sudjelovati u sudskom postupku, obraćati se sudu i vježbati. Moot courts su odlična prilika da studenti prošire znanje iz nekog područja, prouče sudsku praksu i nauče kritički razmišljati i tražiti rješenja za praktične probleme i pitanja koja se mogu pojaviti u svakom pojedinom predmetu.
Finska avantura
Tijekom svoje posljednje godine studija Jelena je kao stipendistica Sveučilišta u Zagrebu provela jedan semestar u Finskoj. Tamo je bila jedina Hrvatica jer se stipendija dodjeljivala samo jednom studentu na cijelom Sveučilištu. U Finskoj se pak na Pravnom fakultetu susrela s gotovo 200 inozemnih studenata pa je imala prilike upoznati ljude iz cijelog svijeta te njihovu kulturu. Svoju finsku avanturu pamti kao jedno od najdražih studentskih iskustva.
– Za vrijeme svojeg finskog studija puno sam putovala, nešto malo po Finskoj, do Sjevernog pola, a zatim i u Estoniju, Švedsku i Rusiju. Živjela sam u studentskom domu u Helsinkiju i na Pravnom fakultetu sam, zajedno s drugim inozemnim studentima, slušala izborne predmete na engleskom jeziku. Jedan predmet, Nordic Societies and Cultures, slušala sam i na njihovoj inačici Filozofskog fakulteta, pa sam tako imala prilike naučiti nešto više o nordijskoj povijesti, kulturi i načinu života – objašnjava Jelena.
Nastava koju je pohađala bila je organizirana isključivo na engleskom jeziku, a neke pak je predmete slušala zajedno s doktorandima. Ono što ju je posebno iznenadilo jest pristup finskim studentima tijekom polaganja ispita. Naime, tamo je vrijedilo pravilo da finski studenti ispite mogu polagati po sistemu “open book exam”, odnosno uz otvorene knjige i zakone, što je na gotovo svim hrvatskim fakultetima nezamislivo.
Stjecanje diplome s velikom pohvalom
Ubrzo nakon povratka iz Finske Jelena je stekla titulu magistre prave uz magna cum laude, odnosno s velikom pohvalom te visokim prosjekom ocjena od 4,5. Kada je nakon druge godine studija dobila Dekanovu nagradu za uspjeh u studiju, shvatila je da lako može svladati pravnu materiju te je sebi postavila visoke standarde za sav daljnji rad.
– Bilo mi je žao uložiti manje truda i ići na blef kada sam znala da mogu bolje. Učila sam puno i detaljno te mi je uvijek bio užitak kada je takav rad bio vrednovan dobrom ocjenom. Dobra ocjena iz jednog predmeta bila je dalje motiv da jednako tako puno i detaljno učim i za drugi predmet. Mislim da postizanje dobrih rezultata na fakultetu nije nikakva “znanstvena fantastika” i iskreno vjerujem da onaj tko je marljiv i predan svojem budućem zvanju neće ostati bez pohvale – zaključuje Jelena.
Rad u odvjetničkom uredu usklađen s doktorskim studijem
Danas se njezin radni dan sastoji od kombinacije razgovora sa strankama, pripremanja pisanih podnesaka i zastupanja stranaka pred sudom, no uz to idu i istraživanja, čitanje te proučavanje predmeta, što je osnova za bilo kakav daljnji rad na pojedinom slučaju.
– Odvjetništvo nije posao koji se može raditi u uredu od 8 do 16 sati, već se njime zapravo bavite cijelo vrijeme i nosite predmete na kojima radite kući i nakon radnog vremena ili u glavi ili u torbi za spise – kaže Jelena.
Uz svakodnevni zahtjevan posao, Jelena je trenutno aktivna i na doktorskom studiju Pravnog fakulteta u Zagrebu, smjer Kaznenopravne znanosti.
– Osjetila sam da želim ući još dublje u materiju koju sam do tada proučavala, pa sam upisala doktorski studij. Osim toga, moj suprug je upisao doktorski studij na svom fakultetu netom prije mene pa sam iz prve ruke vidjela da je to zaista izvedivo. Usklađivanje obveza na fakultetu, rada u uredu i obiteljskih obaveza postalo je dosta zahtjevno, osobito od kad sam postala mama, ali nekako uspijevam. Mislim da čovjek ni ne zna što sve može tako dugo dok ne pokuša – nadovezuje se Jelena.
U budućnosti želi privesti kraju doktorski studij te nastaviti razvijati odvjetnički ured u kojem radi u pravcu što kvalitetnije i sveobuhvatnije usluge pravnog zastupanja i savjetovanja.
– Budući da moj posao jako ovisi o ekonomskim, gospodarskim i drugim kretanjima u društvu, teško je predvidjeti u kojem će se smjeru situacija razvijati. Međutim, vjerujem da je ulaganje u vlastito obrazovanje i kvalitetan rad najbolji zalog za budući profesionalni razvoj – završava Jelena.