U reorganizaciju strukovnog obrazovanja, o kojoj se godinama priča i koja je nužna ako želimo obrazovati mlade ljudi koje će nakon školovanja sa svojim zanimanjem moći pronaći odgovarajući posao, konačno se uključuje i Hrvatska gospodarska komora.
Oni prosvjetnim vlastima nude model dualnog ili dvojnog obrazovanja u kojem bi dominantna bila praktična nastava. U ukupnom obrazovanju učenika u dualnim strukovnim školama iznosila bi oko 80 posto, a preostalih dvadesetak posto bila bi teorija.
Praksa u tvrtkama
Zanimljivo je da bi se sav praktični dio obrazovanja odvijao utvrtkama partnerima, a teorijski dio učenici bi pohađali u školama. Teorijska nastava mogla bi se organizirati jedan dan u tjednu, ili jedan tjedan mjesečno, ovisno o procjeni škole i prosvjetnih vlasti. Učenicima bi se praktični dio nastave plaćao.
Iznos koji bi za to dobivali povećavao bi se iz razreda u razred tako da bi u četvrtom razredu iznosio 70 ili 80 posto plaće radnika na tom radnom mjestu. Osim toga, učenici bi na praksi zaista radili ono za što se obrazuju, a da tu ne bi bilo zabušavanja ili iskorištavanja učenika za neke poslove koji s njegovim školovanjem nemaju veze, primjerice čišćenje prostorija, donošenje kave i sl., čega je do sada bilo, brinuo bi se odgovarajuće educirani mentor s licencijom.
Model koji HGK nudi funkcionira u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, a od ove godine primjenjuju ga Mađarska i Slovačka. U Njemačkoj i Austriji praksu učenika i plaću mentora financiraju tvrtke u kojima rade, a budući da kod nas gospodarstvo to nije u stanju, prvih nekoliko godina praktični rad učenika i njihovih mentora financirao bi se iz europskih fondova.
Prema procjenama HGK, u četiri godine za to bi trebalo oko 250 milijuna kuna. Dio strukovnih škola kod nas, kao i u Austriji, zadržao bi klasičan model obrazovanja, ali bi se i njima intenzivirao praktični dio, koji bi, prema ponuđenim rješenjima reforme obrazovanja, trebao iznositi barem 50 posto nastave.