No fracking way! Jedan je to od slogana kampanje koja se u Sloveniji vodi protiv frackinga, vađenja plina tehnologijom hidrauličnog lomljenja kamenja.
Na plinskom polju u Petišovcima, tik uz granicu nasuprot Međimurskoj županiji, trebala bi se početi koristiti upravo ta kontroverzna metoda. U slovenskom Pomurju organiziraju se čak i prosvjedi jer dio građana smatra da bi fracking mogao ostaviti negativne posljedice za zdravlje i okoliš uz rijeku Muru, koji je u Hrvatskoj zaštićen kao regionalni park i dio biorezervata biosfere Mura – Drava.
Nedostatak informacija
Tehnologija frakturiranja, kako napominju aktivisti iz Slovenije koji ovih dana po općini Lendavi i okolici skupljaju potpise mještana protiv frackinga, zabranjena je u Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj… Nositelj dvadesetogodišnje koncesije za iskorištavanje plina na području uz Muru, nekoliko kilometara od granice, sklopio je, kako upozoravaju pokretači peticije, ugovor o zajedničkom ulaganju s tvrtkom registriranom na Britanskim Djevičanskim Otocima.
Najviše ih, kažu, muči nedostatak informacija i od svoje Vlade traže očitovanje. Pojednostavljeno, riječ je o tehnologiji utiskivanja vode pod visokim tlakom u zemlju, a kroz pukotine izlazi zemni plin. O njoj se u javnosti malo zna, iako bi dugoročno mogla promijeniti cijelo Pomurje, upozorava Aleš Černigoj iz Celja, koji je i potaknuo potpisivanje peticije.
Aktiviste zabrinjavaju otrovne kemikalije koje bi mogle zagaditi podzemne vode. Investitori pak ističu da je sve u skladu sa zakonom, no u inicijativi “Zaustavimo fracking u Sloveniji” sarkastično ističu da vjerojatno i jest tako jer se fracking ni ne spominje u slovenskim zakonima, a sve što nije zabranjeno jest dozvoljeno.
Nisu zadovoljni ni s odgovorom da nema razloga za strah od posljedica frackinga na okoliš kakve su zabilježene u SAD-u jer se tamo lomio kamen škriljevac, a u Pomurju će se raditi s pješčenjakom, koji iziskuje manje vode i kemikalija. U Hrvatskoj se zasad ne pridaje veća pozornost događajima u susjednom Pomurju.
Problemi s vodom
– Poznato je da fracking ima velikih problema s vodom, odnosno zagađenjem podzemnih voda. Koliko bi to posredno utjecalo na živi svijet, teško je u ovom trenutku reći – kaže biolog Goran Šafarek. Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak kaže da je tema aktualna, ali da bi o tome trebali govoriti stručnjaci.
U Hrvatskoj se frakturiralo prije 60 godina
Hidrauličko frakturiranje počelo se na ovom području raditi prije 60-ak godina, čini mi se upravo u Petišovcima. Tada se, a ni kasnije, nitko nije bunio – kaže Marin Čikeš s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.
Frakturiranje se, dodaje, često koristilo i u Podravini. – Nije bilo nikakvih posljedica. Do zagađenja pitke vode ne može doći jer se radi o dubinama od 1000 i više metara, nema potresa, a kemikalije nisu otrovne. Neke od njih koriste se i u prehrambenoj industriji – tvrdi.
