Danas (srijeda) je u dvorani Tehnološko-inovacijskog centra Međimurja održana završna konferencija projekta Joint Planning CODE koji je trajao 16 mjeseci, a financiran jeiz Programa prekogranične suradnje IPA Mađarska – Hrvatska vrijednog 207.829,65 EUR, od čega je dio za Međimursku županiju, odnosno nositelja projekta REDEA-u iznosio 60.795,87 EUR.
Na prezentaciji kao i konferenciji za medije ključne podatke cjelokupnog projekta su iznijeli međimurski župan Matija Posavec, Sandra Polanec Marinović, direktorica REDEA-e, Valentina Hažić, voditeljica projekta iz REDEA-e, te Neda Telisman-Košuta, stručna savjetnica iz Instituta za turizam iz Zagreba.
“Ključni elementi ovog projekta, posebice za Međimurje, su razvojni dokumenti koji će pomoći u daljnjem planiranju, ali i samom razvoju županije.” – u svom je obraćanju rekla Sandra Polanec Marinović, direktorica REDEA-e istaknuvši da je izrađen i Zajednički planski dokument za obje županije partnere, Međimursku županiju i mađarsku Zala, koji definira probleme u području gospodarstva, društvenim djelatnostima, prometu, okolišu i ruralnom razvoju, a imajući u vidu navedene probleme, definira i njihovu međusobnu povezanost i izglednost pokretanja suradnje u tim područjima.
Napokon imamo Strateški marketinški plan razvoja turizma Međimurske županije
“Ovo je velika stvar. Međimurje puno ulaže u turizam, govorimo, pa i živimo turizam, ali unatoč tome što posljednjih 10-tak godina konstantno bilježimo porast broja noćenja kao i broja gostiju mi nismo imali službeni dokument koji bi bio temelj plana razvoja, a koji će opet biti usklađen s najboljom praksom izrade strateških dokumenata.
Od danas ga imamo i upravo zato je Strateški marketinški plan razvoja turizma Međimurske županije toliko značajan, kao i zbog svih budućih natječaja u okviru fondova Europske unije koji nam dolaze i na koje se do sada nismo mogli javiti.” – rekao je međimurski župan Matija Posavec te se zahvalio REDEA-i kao i svima koji su sudjelovali na ovom velikom projektu na izuzetno kvalitetno odrađenom poslu.
Posavec je posebno istaknuo da Međimurje iako nekada nije bilo proturistički orijentirano danas ima cilj postati stacionirana, izletnička destinacija koja će funkcionirati tijekom cijele godine, posebice razvijati zdravstveni, sportski i kulturni turizam. “Naš marketinški plan predviđa rast noćenja od 5%, ali ja sam mišljenja da mi možemo puno više, posebice kada govorimo o inozemnim turistima.
To ćemo osigurati između ostaloga i daljnjim investicijama u županijski turizam kroz različite natječaje i podupiranje programa naših općina i gradova, te županijske projekte poput onog revitalizacije Starog grada vrijednog nekoliko desetaka milijuna kuna.” – zaključio je Posavec. Detalje samoga projekta je predstavila njegova voditeljica Valentina Hažić koja je posebno istaknula da je Join Planning CODE imao dosta veliki odaziv u javnosti.
“Bilo je preko 300 dionika koji su prošli sve fokus grupe i radionice koje smo organizirali što je izrazito velika brojka s obzirom na trajanje programa.” – rekla je Hažić te navela da su svi izrađeni dokumenti postali temelj daljnjeg rada u turizmu Međimurske županije s jedne strane, ali i buduće suradnje s mađarskom stranom, s druge.
Međimurje kao oaza aktivnog, dinamičnog, zdravog života
“Prvi dio izrade ovakvog dokumenta je prepoznavanje ponude i proizvoda koje tržište nudi, te stvaranje uvjeta da upravo ta ponuda i proizvodi budu prepoznati, brendirani i turistima privlačni. Ostali smo ugodno iznenađeni s jednom malom kontinentalnom županijom, kojoj turizam nije osnov djelovanja i načina života, kao i činjenicom da Međimurje danas, unatoč neimanju određenih strateških dokumenata, ima niz konkurentnih i turistima prihvatljivih proizvoda poput cikloturizma, wellnessa, enogastronomske ponude.” – istaknula je Neda Telisman-Košuta zaključivši da ostatak Hrvatske još nije niti svjestan svih ljepota koje Međimurje krije, kao i ponudu koju ima i destinaciju koju drži.
“Upravo zato moramo raditi na tome da se o Međimurju stvara jedan pozitivna slika, pozitivan imidž kao destinacije, ali i u okviru raznovrsnosti ponude. Zato moramo jasno reći da imidž Međimurja kao Cvjetnjaka Hrvatske nije više dostatan.” – napomenula je Telisman-Košuta osvrnuvši se na susjedne regije Slovenije i Austrije koje su na tom području razvijenije. Zato, kako je istaknula, Međimurje se mora isticati kao jedna oaza aktivnog, dinamičnog, zdravog života, odnosno života u pokretu.
“Upravo se tu krije uspjeh Međimurja, u ponudi kvalitetnog wellnessa, cikloturizma, zaokruženog poduzetničkim duhom i snagom Međimuraca koji su prepoznati i izvan granica Lijepe naše.” – zaključila je Nada te izrazila zadovoljstvo s kompletnom Strategijom kao i činjenicom da će upravo ona biti osnov daljnjeg razvoja turizma Međimurske županije.
