Na Međunarodni dan djeteta, 20. studenoga, u Osnovnoj školi Mursko Središće održan je jedanaesti Naš mali kaj– manifestacija koju je prije jedanaest godina pokrenula i još uvijek vodi Sonja Vršić, profesorica hrvatskog jezika, s ciljem očuvanja kajkavske riječi među osnovnoškolcima.
U početku zamišljen kao susret mladih pjesnika- literata iz godine u godinu obogaćivao se novim aktivnostima i natječajima da bi se od prošle godine koncepcija upotpunila raznovrsnim radionicama namijenjenim darovitim učenicima. Još u mjesecu listopadu poziv za sudjelovanje odaslan je svim školama u okruženju te se na 4 natječaja (kajkavski jezični kviz “Smo kaj pozabili?”, fotografski natječaj “Stari zdenci”, literarni natječaj “Zviraju reči” i glazbeni natječaj “Pesma zvoni”) prijavio rekordan broj škola, učenika i njihovih mentora.
Oko 130 učenika iz 21 osnovne škole (OŠ Prelog, OŠ Štrigova, OŠ Nedelišće, PŠ Pušćine,OŠ Sveti Martin na Muri, OŠ Tomaša Goričanca iz Male Subotice, OŠ dr. Ivana Novaka iz Macinca, OŠ Vladimira Nazora iz Pribislavca, OŠ Kneginec Gornji, OŠ Selnica, OŠ dr. Vinka Žganca iz Vratišinca, OŠ I.G.Kovačića iz sv. Jurja na Bregu, OŠ Kuršanec,OŠ Sveta Marija, OŠ Orehovica,OŠ Gornji Mihaljevec, OŠ Belica, PŠ Gardinovec,OŠ Podturen, OŠ Grad iz Slovenije i OŠ Mursko Središće) u prvom su dijelu Našeg malog kaja imali priliku sudjelovati u 7 različitih radionica: jezičnoj, glazbenoj, dramskoj, radionici animiranog filma, fotografskoj, radijskoj te radionici ručnog uvezivanja knjiga.
Voditelji jezične radionice prof. dr.sc. Stjepan Hranjec i Ivan Leček, učitelj savjetnik, s učenicima su prošli stare “gustuvanjske običaje i spričavanja”. U glazbenoj radionici, koju su vodili učitelji glazbene kulture Ivica Majsan i Marija Trstenjak, učenici su se upoznali s osnovama skladanja i uglazbili kajkavsku pjesmu “Dedova šupa” pristiglu na literarni natječaj (autorica Eli Hrgović). Dramsku radionicu vodila je učiteljica Jelena Dokleja, a mali su glumci svoje najzanimljivije kajkavskih riječi i pristiglu pjesmu s literarnog natječaja autorice Mihaele Mikulić “Luščara” oblikovali pokretom.
Fotografsku radionicu vodili su vrsni fotografski stručnjaci Davor Žerjav i Davorin Mance koji su na terenu učenicima pokazali kako uhvatiti što bolji kadar i napraviti dobru fotografiju. U radijskoj radionici koju je vodila prof. Ljiljana Ille učenici su se zabavljali zvukom u poeziji i napravili igrokazne minijature. Voditeljica radionice animacije Jasminka Bijelić Ljubić sa svojom je grupom animirala kajkavsku pjesmu učenice Hane Kraljić “Po šumskim stazama” u tehnici kolaža.
Zanimljiva je bila i radionica “Međimurska knjigovežnica” u kojoj su učenici savladali neke tajne zanata umjetničkog uvezivanja knjige pod budnim okom majstora struke Ljudevita Kozjaka. Drugi dio Našeg malog kaja započeo je Himnom OŠ Mursko Središće koju je napisala ravnateljica Škole Marija Trstenjak, a izveo je školski pjevački zbor kojeg vodi učitelj Ivica Majsan. Pozdravnim govorom na kajkavštini svim se nazočnima obratila ravnateljica Marija Trstenjak te gradonačelnik M. Središća Dražen Srpak.
Nakon dviju međimurskih narodnih pjesama koje su izveli učenici 5. razreda Lovro Zadravec i Leona Balent, Mali su kajkavci, učenici 4. razreda, sa svojom mentoricom učiteljicom Mirjanom Mošmondor prezentirali scenski recital na temu “Kak se de povejda”. Nakon kratkog svečanog uvodnog dijela učenici- sudionici radionica prezentirali su rezultate rada što je bio poseban doživljaj. U tri su radionička sata uspjeli pripremiti vrlo kvalitetne uratke što samo dokazuje koliko su radionice bile kvalitetne i koliko su daroviti učenici motivirani za radionicu koju sami odabiru.
Jezični kviz u kojem je sudjelovalo 30 učenika iz 10 škola nije donio pobjednika jer je deset ekipa bilo ujednačenog znanja pa je stručni žiri na čelu s voditeljem Ivanom Lečekom odlučio da “slatku” nagradu podijeli nekoliko najboljih ekipa. Kviz je budnim okom pratila i rođena Serjojnčarka Grozdana Rob koja je predstavila svoj jezični prvijenac, plod sedmogodišnjeg istraživanja rječničkog blaga Murskog Središća. “Rječnik Murskog Središće” znanstveno je oblikovao i dopunio suautor prof. dr.sc. Đuro Blažeka pa je djelo vrhunsko dijalektološko blago svjetskih razmjera.
U završnom dijelu prezentirali su se rezultati natječaja. O fotografskom natječaju “Stari zdenci” govorio je vrsni fotografski stručnjak Davor Žerjav. Na natječaj se prijavilo 19 učenika, a stručni je žiri svih 35 pristiglih radova ocijenio kao izuzetno kvalitetne, neke čak i vrhunske. Nije se skrivalo zadovoljstvo porastom zanimanja za fotografiju među učenicima, što znači da učitelji pojedinih škola potiču interes za fotografiju te će, u najboljem slučaju, inicirati rad fotografskih družina u sklopu INA-i.
Na literarni natječaj “Zviraju reči” svaka je osnovna škola mogla poslati samo jedan rad. Pristiglo je 15 kajkavskih pjesama različitih tema, a mali su ih pjesnici vrlo uspješno javno kazivali. Sam kraj susreta obilježili su pjevači, njih 22 izvelo je 10 pjesama, što narodnih međimurskih, što umjetničkih. Na 11. Našem malom kaju – susretu koji nema natjecateljski karakter (osim jezičnog kviza) sudjelovali su učenici od 1. do 8. razreda.
Osim 19 međimurskih škola na natječaje se prijavila i OŠ Grad iz Republike Slovenije te OŠ Kneginec Gornji iz Varaždinske županije čija učenica Tena Kramar sa svojim voditeljem Josipom Levatićem na glazbenom natječaju sudjeluje treću godinu, od samog početka. U cjelokupnoj organizaciji sudjelovalo je oko 150 učenika, 42 učitelja- mentora, 9 voditelja radionica. Svaki je sudionik primio zahvalnicu, a učenici i škole poklone, knjigu i bilten susreta u digitalnom obliku.
Uz Organizacijski odbor na čelu s ravnateljicom Marijom Trstenjak, koja se ove godine i oprostila od organizacije radi odlaska u mirovinu, sudjelovala je brojna logistička podrška učitelja i potpora brojnih sponzora kojima se i ovim putem Škola zahvaljuje.
Neskriveno zadovoljstvo učenika i njihovih mentora, voditelja radionica, organizatora i brojne publike dokaz su da je projekt “Naš mali kaj”, sada već tradicionalni, imao odličnu viziju, a svoju misiju treba nastaviti i dalje među novim generacijama kojima će osvješćivati važnost materinskog, zavičajnog jezika na svakoj životnoj stepenici. Vjerujemo da će i nadalje uspješno u tome ustrajati!
