Kao i svake godine, tradicionalno su se ove nedjelje 12. listopada na polju između Domašinca i Dekanovca održali Pioneer-ovi Dani polja kod OPG Antuna i Dražena Kovača iz Domašinca. Ove godine tvrtka Pioneer d.o.o obilježava 20 godina direktnog djelovanja u Hrvatskoj, koja na hrvatske i međimurske oranice svake godine donosi nove tehnologije.
– U 2014. godini najavili smo smjenu od osam hibrida za kojima je interes bio veći nego što smo predviđali. U 2015. godini dopunjavamo ponudu sa tri visokoprinosna hibrida kukuruza, a to su P8816 FAO 230, P9903 FAO 390 i P0023 FAO 420, priopćio je prisutnima Pioneer-ov promotor Antun Bermanec koji je kazao kako su ti hibridi selekcionirani za gazde koji su do sada na svojim površinama sijali hibride A24,H24 i M34.
Prezentirani prinosi pokusa težili su od 10,5 pa do 15 tona po hektaru suhog zrna uz vlage od 22% do 29% koje su u opadanju i u prilog tome idu ovi vremenski uvjeti i hibridi koji brzo otpuštaju vlagu.
Na Danima polja zatekli smo i Suzanu Pajić iz Savjetodavne službe Međimurske županije koja je prisutnima u kratkim crtama prezentirala novi model isplate izravnih plaćanja od 2015. – 2019. godine.
Mjere potpore po površini su program osnovnog plaćanja, zeleno plaćanje (poljoprivredna praksa korisna za klimu i okoliš), preraspodjela plaćanja i potpora za mlade poljoprivrednike.
Kao ostale mjere potpore u ovom razdoblju spadaju proizvodno vezana plaćanja i program za male poljoprivrednike.
Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš su:
1. Raznolikost usjeva
2. Održavanje postojećih travnjaka
3. Postojanje ekološki značajne površine na poljoprivrednoj površini
Raznolikost usjeva se kao mjera odnosi samo na oranice ( ne na voćnjake, vinograde, trajne travnjake i trajne pašnjake) i to ovisno ukupnoj površini oranica poljoprivrednog gospodarstva.
-ukoliko PG posjeduje manje od 10 ha oranica, poljoprivrednik nije obvezan imati više kultura
– između 10 i 30 ha, na tim oranicama moraju biti zasijana barem dva različita usjeva, dok glavni usjev ne smije zauzimati više od 75% oranica
– više od 30 ha, na oranicama moraju biti zasijana barem tri usjeva od čega glavni usjev ne smije zauzimati više od 75% oranica, dok dva glavna usjeva zajedno ne smiju biti na više od 95% zemljišta.
Izuzetak od obveze raznolikosti usjeva su PG koji na više od 75% oranica imaju proizvodnju trava ili druge zeljaste krme, ugar ili kombinaciju trava i ugara, ali pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije veća od 30 hektara.
Također su izuzetak PG koja na više od 75% ukupne prihvatljive poljoprivredne površine imaju travne travnjake ili pašnjake, proizvodnju trava i druge zeljaste krme ili kombinaciju navedenih kultura isto tako pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije veća od 30 hektara
Različiti usjevi (kulture) su:
a) različiti rodovi u smislu botaničke klasifikacije usjeva (npr. rod Triticum: pšenica)
b) različite vrste istog roda kada se radi o porodicama Brssicaceae (kupusnjače), Solanaceae (pomoćnice) i Cucurbitaceae (tikvovke)
c) zemljište na ugaru
d) trave koje nisu trajne i drugo zeljasto krmno bilje
Ozimi i jari usjevi iste kulture također se smatraju različitim usjevima ( npr. ozimi i jari ječam smatraju se različitim kulturama u smislu zelenog plaćanja).
Mjera ekološki značajne površine također se odnosi na oranice i to ukoliko je ukupna površina oranica PG manja od 15 hektara poljoprivrednik nije obvezan imati ekološki značajne površine. Ukoliko je površina oranica koju posjeduje PG veća od 15 ha poljoprivrednik treba osigurati da je od 1. siječnja 2015. godine najmanje 5% površina oranica tzv. “Ekološki značajna površina” (EZP)
Poljoprivrednici ne smiju prenamijeniti niti preorati posebno zaštićene trajne travnjake i pašnjake smještene na okolišno-osjetljivim područjima Natura 2000. Pored toga potrebno je i na gospodarstvima koja nisu smještena u ovim područjima ukoliko planiraju preorati više od 10% površina koje su prijavili kao trajni travnjak ili trajni pašnjak ( u ARKODU kao ” Livade i pašnjaci”) moraju zatražiti dozvolu od Ministarstva poljoprivrede.
Poljoprivrednici koji imaju ekološku proizvodnju automatski zadovoljavaju sve uvjete poljoprivrednih praksi vezanih za klimu i okoliš, tj. ostvaruju pravo na zeleno plaćanje.
Ukoliko poljoprivrednici ne zadovoljavaju navedene obveze za zeleno plaćanje u 2015. i 2016. godini neće dobiti iznos namijenjen za zeleno plaćanje, ali će dobiti osnovno plaćanje po površini. Od 2017. godine ukoliko se poljoprivrednik ne pridržava ovih obveza neće dobiti zeleno plaćanje, ali će mu se i iznos za osnovno plaćanje po površini smanjiti, izlaborirala je Suzana Pajić.