U Maloj vijećnici Međimurske županije održana je konferencija za medije kojom se župan Međimurske županije Matija Posavec, zajedno sa svojim zamjenicima Sandrom Herman i Zoranom Vidovićem osvrnuo na nekoliko ključnih tema koje su aktualne u Međimurskoj županiji te odlučio informirati javnost o radu izvršne vlasti županije.
Minus u županijskoj blagajni smanjen za 11 milijuna kuna
Tako je istaknuto kako je jedna od značajniji nadolazeća sjednica Skupštine Međimurske županije koja će se održati u četvrtak, 9. listopada, a obuhvatit će nekoliko ključnih točaka. U prvom redu, na sjednici će biti predstavljeno polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna, a kako je naglasio župan s trenutni brojkama možemo biti ponosni, jer je s krajem 2013. godine minus bio je 26.900.000 kuna, dok je s izvršenjem proračuna u prvih šest mjeseci 2014. isti smanjen na 15.700.000. “Smanjen je za više od 11 milijuna kuna, s time da nismo nikome ništa uskraćivali, niti puno smanjivali, već smo jednom pametnijom, boljom i kvalitetnijom financijskom politikom radili s tendencijom smanjenja minusa, a tako ćemo raditi i u buduće”, rekao je Posavec te ujedno najavio točke koje se tiču predstavljanja izvješća o radu župana, stanju okoliša i zaštiti od požara te onima vezanima uz Međimurske vode i gospodarstvo.
Naime temeljem zakona o vodama članka 202 Međimurska županija mora izaći iz udjela kojeg ima u Međimurskim vodama, a koji iznosi 3,48 posto, jer po zakonu županija kao jedinica regionalne samouprave ne može imati poslovni odnos s javnim tvrtkama. Kako općine i gradovi to mogu, po tom odnosu suvlasništvo će se preraspodijeliti po općinama. Donijet će se i odluka o naknadi za razvoj, točnije dopuna postojeće temeljem koje će se ići u otplatu financijskih obaveza koje županija ima prema Međimurskim vodama.
Što se gospodarske situacije tiče, međimurski župan naglašava kako neće biti zadovoljan dokle god imamo nezaposlenih osoba, no i kako su pozitivni pomaci ipak vidljivi. Tako ulaskom u Europsku uniju Međimurska županija ima znatno povećanje izvoza. “2013. će za naše gospodarstvo biti definirana kao prekretnica, obzirom da se danas 89 posto robne razmjene događa s zemljama EU, gospodarstvo je povećalo prihode za 400 milijuna kuna, prihod na dobit veći je za 23 posto, vanjsko trgovinski saldo se povećao za 16 posto, investicije u dugotrajnu imovinu porasle za 20 posto, uz jači izvoz i manji uvoz“, s ponosom je istaknuo ove hvalevrijedne brojke Posavec i objasnio kako međimursko gospodarstvo ima 2,4 posto udjela u gospodarstvu Hrvatske, od čega ostvarujemo 4,2 posto ukupnog izvoza, a svega 1,9 posto ukupnog uvoza.
Protivimo se ukidanju željezničkih linija, uvodimo i nove
Kako od 14. prosinca stupa na snagu novi vozni red željezničkih linija, posljednjih tjedana obavlja se niz razgovora sa sindikatima podružnice Međimurske županije, također i regionalnih uprava u Varaždinu i Koprivnici te s upravom HŽ-a na. Prema županovim riječima istaknuto je nekoliko problema koji će, smatra, biti udarac prijevozu željeznice u putničkom i teretnom prometu, ali su ujedno i ponudili adekvatna rješenja. Međimurska županija zalagat će se za održavanje linija radničkih vlakova petkom i subotom iz Varaždina za Kotoribu, zbog radnika i studenata koji bi time izgubili vezu prema Međimurju, da se održi vožnja vlakova iz Kotoribe u Čakovec i Varaždin tokom dana vikenda, kao i ubrzani jutarnji vlak Čakovec – Kotoriba te noćni vlak iz Varaždina. Iako su te linije istaknute kao nerentabilne te je istaknuto kako nemaju svoju isplativosti, župan uvjerava kako je u suradnji sa sindikatima HŽ-a odrađeno brojanje prometa i putnika prema kojima su se te tvrdnje pokazale potpuno netočnima jer se njima koristi od 50 do 70 putnika po vlaku, što je dnevni promet. “Mi smo u cilju zadržavanja tih linija spremni i na model sufinanciranja, koji ćemo pripremiti za rebalans za mjesec dana ili pak za proračun za sljedeću godinu” objašnjava župan i dodaje kako ma potencijala za povećanje broja linija.
Tako će se ujedno i uspostaviti linija prema Lendavi u prosincu, a već sada svaki dan svima je dostupna linija prema Sloveniji, zbog lakšeg pristupa većim studentskim gradovima.
U Međimurju ne postoji interes za udruživanje bolnica
Uz temu željezničkog prijevoza, aktualna je i tematika analize nacionalnog plana bolnica. Kako je istaknuto, javna rasprava je u tijeku, a težnja je države da u 2015. i 2016. bolnice smanje stopu akutnog bolničkog liječenja za 10 %, da imaju prosječnu stopu popunjenosti kreveta 80-85 %, da se smanji duljina bolničkog liječenja te poveća broj ambulantnih usluga. Početkom godine mnogo se govorilo o spajanju bolnica, koje se upravo prema novom nacionalnom planu definira na način da administrativne granice županije ili regije više neće biti čimbenik integracije. Time bolnice neće mijenjati svoj formalno pravni oblik u budućnosti te se omogućuje oblik udruživanja samo ako će donijeti korist široj društvenoj zajednici. U Međimurskoj županiji, istaknuto je kako takav interes za sada ne postoji, ali i kako nije potreban ni po jednom parametru, tim više jer komunikacijski proces s Općom bolnicom Varaždin, koja je bila predviđena za funkcionalnu integraciju, više nije moguć, kako je već prema odluci Vlade RH istoj pripojena bolnica iz Novog Marofa i Klenovnika.
“ŽB Čakovec tako ostaje u kategoriji županijskih bolnica, a četiri su ključna kriterija koja predstavljaju osnovu za nacionalni plan i razvoj planiranja razvoja bolnica. Sve kriterije imamo, štoviše, mi ne moramo tražiti argumente ili dostizati neke standarde, mi smo već sada iznad europskog standarda” dodaje župan. Tako čakovečka bolnica ima popunjenost od 86 posto, dok je europski optimizacijski kriterij od 80 do 85. U Međimurju je prosječno trajanje boravka u bolnici 6,2 dana, dok je u Europi do 7 dana. Obuhvaća 76 posto udjela zdravstvenih djelatnika na ukupni broj zaposlenih, dok je u Hrvatskoj 72,8 % te ima 351 akutna postelja i 28 u dnevnoj bolnici. To smatra međimurski župan valja povećati svake godine za barem 5 posto, odnosno za najmanje 17 postelja po odjelima.
Istaknuta je važnost ulaganja u opremu, ali i žal što je zbog nečije netransparentnosti poništen natječaj za nabavku CT uređaja. Ujedno će za mjesec dana biti gotova građevinska dozvola nove zgrade Doma zdravlja, u kojem je na jednom katu predviđena palijativna skrb. Što se tiče problema Zavoda za hitnu medicinu koji ni nakon nekoliko mjeseci nema ravnatelja, Posavec ističe kako kandidat nakon nekoliko natječaja nije izabran zbog politike pojedinih stranaka. “Unatoč mom naputku, ravnatelj nije izabran, što je očito poruka meni, znak da se ne poštuje župan i ne shvaća autoritet i ono što bi župan morao predstavljati. Ova izvršna vlast imenuje sastave upravnih vijeća, nadzornih i školskih odbor, oni su tu da budu korektivni faktor i produžena ruka osnivača, stoga neću dozvoliti da se na takvim ozbiljnim temama bavimo politikantstvom”, naglasio je međimurski župan.
Odobrena sredstva za sanaciju klizišta
Nakon što se Međimurska županija kao primjer drugima bez većih problema i šteta obranila od poplava te izbjegla pravu katastrofu, nakon analize šteta te proglašene elementarne nepogode najavljeno je kako će na sjever stići sredstva potrebna za sanaciju trenutno najvećeg problema u okviru posljedica poplava – klizišta. Županijska uprava za ceste u suradnji s Hrvatskim cestama osigurala je 900 tisuća kuna interventnih sredstava čime će sudjelovati u nadoknadi šteta, za sanaciju klizišta.
Na besplatnim udžbenicima ušteđeno 400 tisuća kuna
Što se tiče segmenta obrazovanja, sve investicije uglavnom su završene kako je planirano, početkom školske godine, a u suradnji s Gradom Prelogom planira se završiti radovi na zgradi OŠ Prelog kako bi se do početka sljedećeg polugodišta krenulo u jednosmjensku nastavu. Prema riječima župana tražit će konsenzus svih stranaka da se u državni proračun uvrsti izgradnja nove školske zgrade u Pribislavcu, investicije na Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec će uskoro biti gotove te se očekuje nastavak radova na dvorani u Orehovici.
“Vidite i sami da smo s vlastitim snagama krenuli u dovršetak određenih radova, ne čekamo hoće li nam netko pomoći“, objasnila je zamjenicate naglasila kako se nastavilo s dva projekta za djecu romske nacionalne manjine, predškolom i produženim boravkom. Kako Međimurska županija projekt predškole, u svim naseljima i školama koje obuhvaćaju, provodi već četvrtu godinu zaredom, čime je dokazala da je u još jednom segmentu ispred države koja je tek od ove godine uvela obaveznu predškolu za Rome. Ujedno su u pripremi raspisi natječaja za prijevoz studenata, za studentske kredite te stipendiranje za djecu branitelja, a tijekom listopada Zaklada dr. Vinko Žganec raspisat će natječaj za potpore djeci u njihovu školovanju. Ujedno je napomenuto kako je pravovremenom reakcijom i pregovaranjem na projektu besplatnih školskih udžbenika za osnovnoškolce ušteđeno 400 tisuća kuna, a u tu svrhu utrošeno 5.700.000 kuna. Uz to, omogućeni su djeci osobni asistenti i besplatan prijevoz.
Broj noćenja porastao za 10 posto
Do rujna 2014. županija je privela kraju sve obaveze po pitanju potpore projektima od strane Europske unije, nadležnog ministarstva i Hrvatske turističke zajednice. Ujedno je Međimurska označena kao kontinentalna županija koja je dobila najviše sredstava po natječajima iz EU fondova i natječaja HTZ-a te ujedno među prvima pokrenula destinacijsku menadžment kompaniju koja radi na oglašavanju i promociji. Isto je vidljivo i prema konkretnim brojkama, naime u prvih pet mjeseci broj noćenja porastao je za čak 10 %. Pri završetku je izrada marketinške strategije razvoja turizma, u suradnji s Redea-om i Institutom za turizam, a priprema se i natječaj za kandidature masterplana razvoja turizma.
Domaće voće i mlijeko moraju ući u škole
Zamjenik župan osvrnuo se na nedavno postavljen muzejski postav MIG-a 21 koji je postao prava atrakcija te naglasio kako će se u suradnji s općinom Pribislavec urediti okoliš da bi spomen obilježje imalo svoju pravu funkciju. Kako su Međimurci dali veliki doprinos u oslobođenju Lipika, najavljeno je da će se i tamo u spomen na naše branitelje postaviti simbol u znak sjećanja.
“Što se tiče segmenta poljoprivrede, krenuli smo u isplatu subvencija iz 2010. godine, isplaćeno je oko 200 tisuća kuna, a do kraja godine očekujemo kako ćemo isplatiti većinu sredstava“, dodao je zamjenik. Ujedno je objasnio kako se na sjeveru zemlje održava mnogo vrijednih sajmova, a cilj je njihova popularizacija te uključivanje školaraca u njihovo provođenje. Pokrenut je i projekt kojim bi poljoprivredni proizvodi ušli u škole, odrađeno je niz aktivnosti i dogovora s proizvođačima te zasad odlučeno kako voće i mlijeko mogu ući u škole. U pripremi pak je plan rada koji će prezentirati Odbor za poljoprivredu, a koji će poslužiti kao temeljni akt za određene financijske potpore u 2015., u cilju da se potpomognu poljoprivredni proizvođači i opstanu obiteljska gospodarstva.
